EU se kladi na digitalni euro kako bi smanjio ovisnost o tehnologiji u SAD-u

Europska unija unapređuje planove za digitalni euro kao dio šire strategije za smanjenje ovisnosti o globalnim platnim sustavima u kojima dominiraju Amerikanci, kao što su Visa, Mastercard, Apple Pay i Google Pay.

Europska središnja banka (ECB) predstavila je koncept digitalnog eura 2020. godine, prepoznajući potrebu za suverenom digitalnom valutom nakon dugogodišnje ovisnosti o vanjskim platformama. Izvršna vlast EU-a službeno je predložila digitalni euro početkom ove godine, što je značajna prekretnica u razvoju projekta.

Za razliku od tradicionalnih elektroničkih plaćanja, koja se oslanjaju na sredstva pohranjena na bankovnim računima, digitalni euro funkcionirao bi kao poseban oblik novca središnje banke.

Zaštita privatnosti središnja je komponenta dizajna digitalnog eura. Dužnosnici naglašavaju da bi sustav štitio povjerljivost transakcija, sprečavajući identifikaciju pojedinaca koji kupuju. Osim toga, digitalni euro podržao bi offline način sličan gotovini, omogućujući korisnicima obavljanje transakcija bez internet veze. Prema Alessandru Giovanniniju, savjetniku direktora za digitalni euro u ECB-u, digitalni euro ne bi zamijenio postojeće metode plaćanja, već bi potrošačima ponudio dodatne mogućnosti. Povećat će izbor potrošača uz očuvanje fleksibilnosti u odlučivanju kako platiti u sve digitalnijem svijetu.

S. financijske institucije na europskim tržištima. Gotovo dvije trećine plaćanja karticama unutar eurozone obrađuju neevropske tvrtke, prvenstveno Visa i Mastercard. Štoviše, 13 od 21 zemlje eurozone nema domaću mrežu plaćanja karticama za svakodnevne transakcije, što naglašava ranjivost regije prema vanjskim pružateljima. S. financijska infrastruktura. Na primjer, francuski sudac Nicolas Guillou navodno se suočio s poteškoćama u pristupu svojoj kartici Visa zbog tih sankcija.

Unatoč strateškim prednostima, provedba digitalnog eura predstavlja izazove. Izvještaj Europske bankarske federacije procjenjuje da bi prilagodba bankarskog sustava za digitalni eura koštala približno 18 milijardi eura. Međutim, ECB tvrdi da bi stvarna ulaganja koja su potrebna od bankarskog sektora bila između 4 i 5,8 milijardi eura. Banke također izražavaju zabrinutost zbog utjecaja na njihovu financijsku stabilnost, strahujući da bi široko usvajanje digitalnog eura moglo dovesti do smanjenja depozita klijenata.

Uvođenje digitalnog eura moglo bi utjecati i na konkurentnost postojećih europskih platnih sustava, kao što je panevropska platforma Wero. Iako ECB naglašava važnost poticanja inovacija i konkurencije, potencijalni poremećaj postojećih financijskih ekosustava i dalje je tema rasprave među dionicima. Kako projekt ide naprijed, ECB planira pokrenuti pilot program sredinom 2027. kako bi procijenio praktičnu provedbu i riješio bilo kakve nepredviđene probleme.