Europski parlament usvaja zakon o offshore pritvoru dok anti-imigrantsko raspoloženje raste

Europski parlament usvojio je značajan dio zakonodavstva čiji je cilj preoblikovanje pristupa EU-a upravljanju migracijama. Ovaj zakon nacionalnim vlastima daje veća ovlasti za pritvaranje neregularnih migranata i omogućuje osnivanje offshore pritvornih centara, što označava značajan pomak prema strožim mehanizmima provedbe. Odluka odražava rastući trend antiimigrantskih osjećaja unutar EU-a, koji je sve više usklađen s politikama krajnje desničarskih političkih stranaka. Zakon, poznat kao Uredba o povratku, osmišljen je kako bi pojednostavio proces deportacije, osiguravajući da se odbijeni tražitelji azila i prekoračili boravak učinkovito uklanjaju s teritorija EU-a.

Usvajanje ovog zakona uslijedilo je nakon dugog zakonodavnog puta, tijekom kojeg je dobio široku potporu i Europskog parlamenta i većine država članica. Reforma je dio širih napora za rješavanje izazova koje predstavljaju neregularne migracije, posebno u svjetlu velikog priliva izbjeglica i migranata koji su se dogodili između 2015. i 2016. godine. Europska komisija pod vodstvom predsjednice Ursule von der Leyen naglasila je važnost učinkovitije vraćanja, navodeći potrebu za bržim i učinkovitijim postupcima.

Međutim, zakon je izazvao kritike organizacija za ljudska prava, koje tvrde da bi mogao pogoršati uvjete s kojima se suočavaju migranti i potkopavati njihova temeljna prava.

Među ključnim značajkama novih propisa je odobrenje za stvaranje offshore centara za vraćanje - objekata koji se nalaze izvan granica EU-a gdje se migranti koji se smatraju neprihvatljivim za boravište mogu zadržati i obrađivati.

Zakonom se također propisuje da pojedinci koji podliježu deportaciji moraju aktivno surađivati s vlastima kako bi se olakšao njihov odlazak. Ako se ne pridržavaju ili budu identificirani kao sigurnosni rizik, moglo bi rezultirati pritvorom do dvije godine.

Kritičari zakona, uključujući zagovornike ljudskih prava, izrazili su zabrinutost zbog implikacija novih mjera.

U odgovoru na sve veću potražnju za strožim migracijskim kontrolama, Europska komisija vodila je razgovore s talibanima o deportaciji afganistanskih migranata. Unatoč upozorenjima skupina za ljudska prava o potencijalnim opasnostima takvog angažmana, Komisija je ustvrdila da su sastanci čisto tehnički i ne predstavljaju priznanje vlasti talibana.

Dok se zakon približava provedbi, njegov utjecaj na migracijske obrasce i prava migranata ostaje neizvjestan. Iako neke članice EU-a očekuju bolju učinkovitost u naporima za vraćanje, druge su skeptične u vezi s dugoročnim posljedicama donošenja takvih strogih mjera.