Upotreba umjetne inteligencije u političkoj komunikaciji utječe na povjerenje čak i ako se ne otkrije

Upotreba umjetne inteligencije u političkoj komunikaciji pokazala se da utječe na povjerenje javnosti čak i kada sadržaj nije prepoznat kao sintetički, prema nedavnoj studiji koju je proveo Civic Compass. Istraživanje je analiziralo kako publika reagira na politički generirani sadržaj, kako originalni, tako i AI-generirani, i otkrilo je da dok izvor sadržaja značajno utječe na percepcije vjerodostojnosti, istinitosti, emocionalne veze i povjerenja, mnogi sudionici nisu uspjeli dosljedno identificirati materijal koji je generirala AI.

U medijskom krajoliku koji se brzo razvija, gdje su društvene mreže i video platforme nadmašili tradicionalne novinske web stranice i aplikacije kao primarne izvore informacija, uloga umjetne inteligencije u oblikovanju javnog diskursa postala je sve relevantnija. Prema Digital News Report 2026 iz Reuters Instituta za proučavanje novinarstva, ova promjena naglašava sve veći izazov za demokratska društva, osobito s porastom tehnologija koje pokreće umjetna inteligencija sposobne za generiranje sintetičkog sadržaja kao što su slike, video zapisi i audio. Ovi alati ne samo da dovode u pitanje autentičnost informacija, već i izazivaju zabrinutost o tome kako građani ocjenjuju pouzdanost poruka koje primaju.

Katie Harbathova nedavna studija naglašava široko prihvaćanje umjetne inteligencije u političkim kampanjama. Otkriva da 87% stručnjaka za kampanje svakodnevno ili nekoliko puta tjedno koristi alate umjetne inteligencije, a 74% vjeruje da će ove tehnologije biti ključne za održavanje konkurentnosti na budućim izborima.

Učesnici su bili izloženi i originalnim i AI-generiranim verzijama govora argentinskog političara Javiera Mileija, koji je održan izvan izbornog kalendara 2025. godine. Cilj studije bio je razumjeti kako izvor sadržaja, bilo da je ljudski generiran ili AI-proizveden, utječe na percepciju vjerodostojnosti, povjerenja i emocionalnog angažmana. Istraživači su također nastojali odrediti kriterije koje pojedinci koriste za procjenu autentičnosti i istinitosti političkih poruka. Rezultati su otkrili da AI-generirani sadržaj sustavno potkopava ključne aspekte javnog povjerenja.

Unatoč tim mjerljivim razlikama, sudionici često nisu dosljedno prepoznavali prirodu sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. To sugerira da se utjecaj umjetne inteligencije proteže izvan samo promjene samog sadržaja, a može i oblikovati način na koji ljudi tumače i ocjenjuju informacije koje konzumiraju.

Ove razlike naglašavaju potrebu za većim razumijevanjem mogućnosti i ograničenja umjetne inteligencije u kontekstu političke komunikacije. Budući da umjetna inteligencija nastavlja igrati veću ulogu u političkim porukama, njezin utjecaj na povjerenje javnosti i građansko angažovanje i dalje je kritično područje zabrinutosti. Implikacije ovih nalaza sugeriraju da bi povećano oslanjanje na umjetnu inteligenciju u političkim strategijama moglo dovesti do širih izazova u održavanju informiranog građanstva i poticanju povjerenja u demokratske institucije. Buduća istraživanja trebat će se baviti time kako se ovi učinci vremenom razvijaju i mogu li nove mjere pomoći u ublažavanju rizika povezanih s političkim sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom.