Kraj Zemlje možda neće biti onakav kakav smo mislili da će biti - novi rok za život

Znanstvenici su revidirali svoje razumijevanje o tome kada bi život na Zemlji mogao prestati, sugerišući da bi planet mogao održavati fotosintetičke organizme do 1.860 milijuna godina, daleko duže nego što se ranije mislilo.

Studija je koristila trodimenzionalni klimatski model nazvan ExoCAM kako bi simulirala kako bi Zemljina biosfera mogla reagirati tijekom vremena na porast ulaza energije iz Sunca. Za razliku od prethodnih studija, ovaj pristup je razmatrao dugoročni ciklus ugljika i njegovu ulogu u reguliranju atmosferskih koncentracija stakleničkih plinova. Istraživači su otkrili da opstanak fotosintetičkog života ne ovisi samo o postupnom zagrijavanju uzrokovanom povećanim izlazom Sunca, već i o tome kako Zemlja može učinkovito ukloniti ugljikov dioksid iz atmosfere kroz geološke procese. Predloženi su dva glavna scenarija kako bi se objasnilo kada bi se biosfera mogla srušiti.

Jedan scenarij sugerira da će povećanje sunčevog zračenja na kraju učiniti uvjete previše teškim za biljke da prežive, dok drugi razmatra mogućnost da bi određene vrste s prilagodljivim osobinama mogle opstati čak i pod ekstremnim stresom okoliša. Prema istraživačima, neke trenutne biljne vrste, osobito one s specijaliziranim metaboličkim strategijama, mogle bi uspjeti napredovati čak i kada se razina ugljičnog dioksida u atmosferi smanji na jedan dio na milijun, što je daleko niža koncentracija nego što se ranije pretpostavljalo. Biljke koje koriste Crassulacean Acid Metabolism (CAM), poput kaktusa, sposobne su preživjeti u sušnim okruženjima otvaranjem stomata noću kako bi se smanjio gubitak vode.

Ti mehanizmi omogućuju im da učinkovitije fiksiraju ugljik pod niskim uvjetima CO2. Slično tome, vodeni organizmi i određene kopnene vrste posjeduju biološke adaptacije koje bi im mogle omogućiti da izdrže dulje razdoblja oskudice resursa. Kada bi se oba scenarija kombinirala, studija je procijenila da bi se prosječni životni vijek Zemljine biosfere protezao na otprilike 1.860 milijuna godina.

Bez tekućih oceana, planet bi postao sve neprihvatljiviji za život ovisan o vodi, evoluirajući u stanje slično onom na Veneri, gdje su površinske temperature ekstremne i voda postoji prvenstveno u plinovitom obliku.

Znanstvenici su istaknuli da je Zemljina biosfera pokazala otpornost tijekom svoje povijesti, a trenutna promatranja možda u potpunosti ne obuhvaćaju potencijal za buduće evolucijske odgovore.