Mađarska privremeno je zatvorila svoju jedinu nuklearnu elektranu Paks zbog kritično niske razine vode u rijeci Dunavu, što je prva takva akcija od 1980-ih.
Paks, koji se nalazi otprilike 100 kilometara južno od Budimpešte, obično osigurava gotovo polovicu opskrbe električnom energijom u Mađarskoj i oko trećine ukupne potrošnje. S obzirom na to da je vodostaj Dunava pao na povijesni minimum, elektrana može raditi samo na oko 12 posto uobičajenog kapaciteta. Dužnosnici su upozorili da bi, ako se voda nastavi povlačiti, cijeli objekt mogao biti prisiljen zatvoriti.
Vlada je pozvala i industrije i privatna kućanstva da smanje potrošnju električne energije, osobito u vrhunskim satima između 17 i 22. Veliki industrijski potrošači, uključujući automobilske gigante Mercedes-Benz i BMW, odgovorili su provodeći privremeno smanjenje proizvodnje. U Kecskemetu je Mercedes već zakazao trotjednu pauzu proizvodnje, dok se očekuje da će druge tvrtke slijediti primjer. Ministarstvo energetike također je naredilo obustavu teretnih vlakova na električni pogon u vrhunskim vremenima kako bi se smanjio pritisak na mrežu.
On je priznao potrebu za hitnim kolektivnim djelovanjem, navodeći da "svaka kap vode računa" i pozivajući građane da štede i struju i vodu. Unatoč tim naporima, Magyar je priznao da situacija ostaje nesigurna, upozoravajući da bi nestašica električne energije mogla postati raširena u nekoliko dana. Uticaj krize se proteže izvan Mađarske. U Rumunjskoj, nuklearna elektrana Cernavoda, koja osigurava oko petine električne energije u zemlji, također je pogođena.
Iako je operacija bila pozdravljena kao uspješna, dužnosnici su upozorili da će, ako plan ne uspije, elektrana možda morati biti u potpunosti zatvorena do četvrtka. Slične mjere poduzete su u Srbiji, gdje hidroelektrana Iron Gate radi na samo 20 posto svog kapaciteta zbog niske razine vode.
Stručnjaci upozoravaju da takvi scenariji postaju sve češći zbog klimatskih promjena, naglašavajući hitnu potrebu za diverzifikacijom izvora energije i poboljšanom otpornošću na ekstremne vremenske događaje. Za Mađarsku kriza je otkrila duboke strukturne slabosti u svojoj energetskoj politici.
S obzirom na to da se elektrana približava potpunom zatvaranju, vlada se suočava s sve većim pritiskom da preispita svoj pristup energetskoj sigurnosti i održivosti. Kako se situacija razvija, nova administracija Mađarske pod Magyarom mora se nositi s složenim krajolikom ekonomskih, ekoloških i političkih izazova. Sposobnost zemlje da upravlja krizom ovisit će o tome koliko učinkovito može uravnotežiti kratkoročne napore očuvanja s dugoročnim ulaganjima u obnovljivu energiju i modernizaciju mreže. U međuvremenu, šira europska regija pažljivo promatra, prepoznajući da trenutna kriza može poslužiti kao znak budućih energetskih izazova na cijelom kontinentu.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj