Argentinski predsjednik, Javier Milei, predlaže zakonsku zabranu izdavanja pesova kako bi se financirao fiskalni deficit, mjera koja bi mogla označiti prekretnicu u ekonomskoj politici zemlje. Ova inicijativa, iako još nije formalna, uspoređuje se s modelom koji je Peru usvojio 1991. godine, kada je provodio potpunu dollarizaciju kako bi stabilizirao svoju ekonomiju. Iako oba slučaja dijele slične ciljeve, gospodarski, institucionalni i socijalni uvjeti duboko su različiti.
Prema informacijama koje je objavio *Infobae*, Milei nastoji pretvoriti nacionalnu valutu u alat stroge kontrole, ograničavajući njezinu emisiju kako bi se izbjegla inflacija i održala vrijednost peza. Da bi se to postiglo, potrebna bi ustavna reforma koja uspostavlja maksimalno ograničenje količine novca koju može stvoriti Centralna banka Republike Argentine (BCRA).
Što se tiče peruanskog modela, to je potaknuto za vrijeme predsjedništva Alberta Fujimorija 1991. godine, s ciljem borbe protiv hiperinflacije i obnavljanja povjerenja u valutu. Peruanskoj dollarizaciji pratio je niz strukturnih mjera, uključujući ukidanje valutnih kontrola, liberalizaciju vanjske trgovine i privatizaciju državnih poduzeća. U Argentini, međutim, kontekst je drugačiji: zemlja se suočava s ozbiljnom krizom likvidnosti, visokom inflacijom i gubitkom povjerenja u financijske institucije.
Podrobna analiza koju je proveo *La Nación* sugerira da bi argentinska dolarizacija zahtijevala nekoliko prethodnih koraka. Prvo, vlada bi trebala izdati hitnu odluku (DNU) proglašavajući dolar kao pravnu valutu i utvrđujući paritetu konverzije. Ta bi se razmjena mogla temeljiti na službenoj razmjeni (CCL) ili na višoj cifri, ovisno o ciljevima vlade. Istodobno, BCRA bi trebala objaviti da će prestati izdavati pesove i ukinuti kontrole kapitala. Računska jedinica bi bila dolar, što bi generiralo postupnu tranziciju umjesto naglog oporezivanja.
Tijekom ove tranzicije, očekuje se da se stanovništvo neće žuriti u zamjeni svojih pesova za dolare, jer BCRA posjeduje dovoljne rezerve za pokrivanje velikog dijela novčanika u rukama javnosti. Prema izračunima, bruto rezerve banke premašuju 47 milijardi dolara, što bi im omogućilo pokrivanje oko 100% trenutnog novčanika. Međutim, konverzija bi mogla potrajati mjesecima ili čak godinama, jer je u drugim zemljama koje su provele dolarizaciju, proces bio progresivan.
Osim toga, očekuje se da bi dollarizacija generirala veće povjerenje u financijski sustav, osobito ako je praćena poboljšanjem javnog upravljanja i smanjenjem korupcije. Analitičari ističu da ekvadorsko iskustvo pokazuje da najava dollarizacije često povećava bankovne depozite, čak i u kriznim situacijama.
Iako ove mjere izgledaju obećavajuće, također predstavljaju izazove. Na primjer, dug BCRA-e mora biti restrukturiran, a odluka o dolarizaciji mogla bi utjecati na određene sektore gospodarstva, kao što su poljoprivreda ili industrija, koji ovise o deviznom kursu. U međuvremenu, vlada će morati pronaći načine financiranja fiskalnog deficita bez upotrebe emisije novih pesova, što zahtijeva kombinaciju pažljivo planiranih fiskalnih i monetarnih politika.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj