"Divlji zapad" kod kućnih medicinskih ispitivanja: influenceri podstiču prodaju, a stručnjaci upozoravaju

Povećanje prodaje medicinskih testova bez recepta izazvalo je upozorenja zdravstvenih stručnjaka, koji kažu da utjecaji na društvenim mrežama pokreću potražnju za nereguliranim proizvodima. Trend, koji neki stručnjaci nazivaju "divljim zapadom", uključuje kupnju dijagnostičkih alata, kao što su brzi antigenski testovi, monitori glukoze, pa čak i kućni DNK kompleti, bez odgovarajućeg nadzora ili uputstva.

Rast popularnosti ovih testova počeo je početkom 2025. godine, nakon globalne zdravstvene krize u kojoj je povećan interes javnosti za samo-dijagnozu. U to vrijeme, vlade su uvele privremene mjere koje su omogućile da se određeni dijagnostički alati slobodno prodaju, navodeći potrebu za brzim pristupom u hitnim slučajevima. Međutim, mnoge od ovih politika nisu revidirane nakon što se kriza smirila, ostavljajući regulatorni jaz koji su od tada iskorištavale privatne tvrtke i online ličnosti.

Neki proizvodi nemaju klinička ispitivanja ili odobrenje nacionalnih zdravstvenih tijela, a ipak se nastavljaju agresivno plasirati na tržište. U jednom slučaju, popularni utjecajnik promovirao je kućni set za skrining raka, tvrdeći da je pomogao otkriti problem u vlastitoj obitelji. To je dovelo do porasta prodaje, unatoč upozorenjima onkologa da takvi uređaji mogu proizvesti lažne pozitivne rezultate i uzrokovati nepotrebnu tjeskobu. Regulatorna tijela počela su istraživati nekoliko tvrtki za koje se sumnja da čine obmanjujuće tvrdnje o svojim proizvodima. Krajem 2025. radna skupina Europske unije pokrenula je istragu o tri tvrtke optužene za prodaju neodobrene dijagnostičke opreme pod krinkom potrošačke elektronike.

Istraga je uslijedila nakon pritužbi pacijenata koji su dobili suprotstavljene rezultate različitih testova, što je dovelo do konfuzije i kašnjenja u traženju profesionalne skrbi.

Nedavno istraživanje pokazalo je da se gotovo 40% korisnika oslanjalo isključivo na preporuke utjecaja pri odabiru dijagnostičkog alata, što je dovelo do pitanja o ulozi društvenih medija u oblikovanju zdravstvenih odluka.

Situacija naglašava rastuću napetost između inovacija i sigurnosti u digitalnom dobu. Iako nove tehnologije nude udobnost i pristupačnost, one također predstavljaju rizike kada se neadekvatno koriste. Kako se rasprava nastavlja, regulatori se suočavaju s izazovom uravnoteženja izbora potrošača s potrebom zaštite javnog zdravlja. U međuvremenu, utjecaj društvenih medija na donošenje medicinskih odluka ne pokazuje znakove usporavanja, što potiče pozive na veću suradnju između tehnoloških tvrtki, pružatelja zdravstvene zaštite i kreatora politika.