Merz: "Ne možemo si dopustiti da odbijemo pojedinačne mjere"

Posljednjih dana u Berlinu je rasprostranjena jasna raspoloženja koja upućuju na nadu i suradnju. U utorak je u kancelariji održan sastanak njemačkog kancelara Friedricha Merza (CDU), njemačkog ministra rada Bärbel Basa (SPD) i stručnjaka Komisije za mirovine.

Merz i Bas su optimistično gledali na taj rezultat, jer je pokazao da je Komisija, unatoč intenzivnim raspravama i različitim strujama mišljenja, ispunila svoj zadatak.

Merz je istaknuo da svi elementi ovog paketa reformi moraju biti provedeni kako bi se pronašlo učinkovito rješenje. On je istaknuo da cjelokupni koncept može funkcionirati samo u njegovoj cjelovitosti. Dodao je da se reforme preuzimaju bez velikih izmjena, što ukazuje na određeni dogovor između CDU-a i SPD-a.

Prema podacima, veliki dio sredstava potrebnih za stabilizaciju sustava pokriven je državnim potporama. Ove godine porezni obveznici moraju uložiti gotovo 128 milijardi eura u mirovinske fondove, što je gotovo četvrtina ukupnog državnog proračuna. Ovaj iznos pokazuje koliko je hitno potrebna reforma. Razlozi za to leže u demografskom razvoju: populacija brzo stari, dok stopa nataliteta pada.

Istodobno se povećava životni vijek, što znači da sve manje aktivnih radnika mora brinuti za sve više starijih ljudi.

Posebno su pogođeni istočni njemački savezni pokrajini, gdje zakonska mirovina često predstavlja jedini ili najvažniji oblik starosne skrbi. Osim toga, postoje kritički glasovi koji ukazuju na to da su određene skupine, poput dugogodišnjih osiguranih osoba, dobile posebne odredbe. Ove odredbe dovode do toga da, iako se ne izvršavaju dodatni doprinosi, već se pružaju veće usluge, što dodatno opterećuje sustav. Takozvani baby boomeri, koji su rođeni u šezdesetim godinama, pogoršavaju problem, jer sada odlaze u mirovinu i broj umirovljenika brzo raste.

Do 2040. procjenjuje se da će 30 posto današnje radne snage biti u mirovinskoj dobi.

Jednim od glavnih prijedloga Komisije je uvođenje kapitalne komponente, u kojoj bi do dva posto bruto plaća teklo u državni fond. Taj fond trebao bi se uspostaviti na tržištu kapitala kako bi se omogućile dugoročne investicije. Koncept je sličan tzv. "švedskom modelu", koji je uspješno implementiran u Švedskoj. Iako se o toj ideji već tjednima raspravlja u medijima, ostaje nejasno može li se zapravo provesti.

Stoga se reforma mirovine ne smatra samo tehničkim projektom, nego i političkom odlukom. Otvoreno ostaje pitanje je li vlada doista dovoljno hrabra da uvede te prijedloge u djelo.