Nove studije objavljene u časopisu Global Environmental Change otkrivaju nagli porast skepticizma prema klimatskim promjenama među Nijemcima između 2022. i 2023. Istraživači s Europskog sveučilišta u Flensburgu sproveli su ankete na 3.074 sudionika, otkrivajući da je 59 posto izrazilo veće sumnje u klimatske promjene 2023. u usporedbi s prethodnom godinom. Rezultati pokazuju da skepticizam prema klimatskim promjenama više nije ograničen na malu, glasnu manjinu, već je postao raširen fenomen.
Prema istraživačima, porast skepticizma ne može se lako objasniti pojedinačnim ekonomskim uvjetima. Umjesto toga, drugi čimbenici izgledaju utjecajniji, uključujući političku orijentaciju prema desnici, nepovjerenje u državne institucije i nezadovoljstvo demokracijom.
Njezin rad se fokusira na to kako ljudi doživljavaju znanstvene dokaze i njihove stavove prema znanstvenoj zajednici i samom istraživanju. Altenmüller naglašava da u Njemačkoj ne postoji temeljno nepovjerenje u znanstvene dokaze. Umjesto toga, ona tvrdi da vjerovanja ljudi ovise o temi i društvenoj grupi s kojom se identificiraju.
Altenmüller nagađa da ako bi krajnje desne stranke iznenada usvojile politike usmjerene na rješavanje klimatskih promjena, njihovi bi pristalice mogli povjerovati u stvarnost klimatskih promjena i podržati takve mjere.
Altenmüller objašnjava da je određivanje točno u koju grupu netko završi složeni proces. To ovisi o ranoj socijalizaciji, obitelji i prijateljima, pa čak i platformi društvenih medija, čiji algoritmi služe korisničkim preferencijama. To stvara samo-potvrđujući ciklus, prema Altenmülleru. Skepticizam prema klimatskim promjenama manifestira se u različitim oblicima, kako su primijetili i istraživači s Europskog sveučilišta u Flensburgu i Altenmüller. Odbacivanje klimatske politike je jedan oblik, često ukorijenjen u pretpostavkama da stvari nisu tako loše kao što se tvrdi ili da su ljudski uzroci upitni.
Drugi oblik uključuje vjerovanje da je cijeli narativ oko klimatskih promjena zavjera ili obmana. Profesor Stephan Lewandowsky, specijaliziran za kognitivnu psihologiju, bavi se posljednjim aspektom. Njegov rad istražuje kako se dezinformacije šire i kako ljudi reagiraju na to.
2 izvještaja
Njemačka: Više vrućine i više sumnje u klimatske promjene?U članku se razmatra studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Flensburg, koja je otkrila da je skepticizam prema klimatskim promjenama postao raširen fenomen, a ne ograničen na malu manjinu. Između 2022. i 2023. godine postotak ispitanika koji izražavaju sumnju u klimatske promjene značajno se povećao, a 59 posto pokazalo je više skepticizma u 2023. u odnosu na prethodnu godinu. Studija pripisuje ovaj porast čimbenicima kao što su desničarska politička orijentacija, nepovjerenje u državne institucije i nezadovoljstvo demokratijom, a ne ekonomskim uvjetima. Socijalna psihologinja Marlene Altenmüller, priznajući važnost nalaza, kritizira alarmistski ton studije.
Procjena pristranosti (Sredina): Iako članak predstavlja nalaze koji ukazuju na korelaciju između političke orijentacije i skepticizma prema klimatskim promjenama, ne zauzima jasan ideološki stav.
Zašto činjenice (85): The article accurately reports the study from the Europa-Universität Flensburg published in 'Global Environmental Change' showing increased climate skepticism among respondents between 2022 and 2023. It cites specific percentages (59%) and factors like right-wing political orientation and distrust i
Zašto objektivnost (80): The article presents the research findings objectively but uses slightly alarmist language when quoting the researchers ('Massenphänomen') and includes a counterpoint from Altenmüller to balance the narrative. While not overtly biased, the initial emphasis on the 'alarming tone' of the study may sub
Njemačka: S porastom temperature povećava se i skepticizam prema klimiStudija Sveučilišta Flensburg ističe značajan porast klimatske skepticizma u Njemačkoj između 2022. i 2023. godine, s 59% od 3.074 ispitanika koji izražavaju povećane sumnje u klimatske promjene. Istraživači ovaj trend pripisuju ne ekonomskim čimbenicima, nego političkoj orijentaciji, nepovjerenju u državne institucije i nezadovoljstvu demokracijom. Socijalna psihologinja Marlene Altenmüller priznaje važnost studije, ali dovodi u pitanje njen alarmistski ton, napominjući da postotak klimatskih skepticizma ostaje relativno nizak. Objašnjava da se skepticizam često usklađuje s političkim identitetom, a desničarski skloni pojedinci pokazuju veću sumnju.
Procjena pristranosti (Sredina): Iako članak raspravlja o rastućem klimatskom skepticizmu povezanom s političkom ideologijom, on predstavlja uravnotežene perspektive uključivanjem i nalaza studije i Altenmüllerovih kontrapunktova.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Germany
