Deepfakes, botovi i dezinformacije: KI u izraelskim izbornim kampanjama
Na izraelsku predsjedničku izbornu kampanju značajno je utjecala umjetna inteligencija, a istraživači na Otvorenom sveučilištu u Izraelu dokumentirali su više od 2.000 postova generiranih umjetnom inteligencijom samo iz stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua. Zapažen primjer uključuje deepfake video objavljen na Netanyahuovom nalogu koji prikazuje kandidata Gadija Eisenkota kako grli arapskog političara umjesto njegovog pokojnog sina, koji je prikupio više od milijun pregleda i izazvao ogorčenje javnosti. Istraživački projekt ZebeAI analizirao je više od 52.000 objava na društvenim mrežama na različitim platformama, otkrivši da je više od 14 posto koristilo tehnologiju umjetne inteligencije, često hibridnim metodama koje uključuju slike, glazbu ili titlove. Politički znanstvenici opisuju ovo kao prve izraelske izbore koje su u velikoj mjeri oblikovane umjetnom inteligencijom, gdje stranke zapošljavaju automatske pozive, robote i provokativne videozapise kako bi utjecale na birače. Stručnjaci upozoravaju da bi takve tehnologije mogle biti strateški raspoređene blizu dana izbora kako bi izazvale kontroverze i potencijalno utjecale na konačne rezultate.
On Thursday, Israeli authorities disputed Prime Minister Benjamin Netanyahu’s assertions that the recent legislative election was compromised by widespread fraud in Arab communities. While the head of the Central Election Committee requested a security investigation into allegations of foreign interference, police and election officials stated there is no evidence to support claims that the vote was stolen. The dispute erupted as final results indicated that Netanyahu’s coalition had lost its parliamentary majority, leaving both the prime minister and his main opponent, Gadi Eisenkot, short of the seats needed to form a government without cooperation from Arab-led parties. The crisis began following Tuesday’s election, where Arab parties Ra’am and the Joint List secured a record nineteen seats, driven by unprecedented voter turnout. Likud, Netanyahu’s party, initially cited exit polls suggesting a setback for the prime minister to launch a campaign questioning the validity of the vote. By Wednesday, Likud issued a statement declaring the elections “stolen by Arab parties that support terrorism and the elimination of the Jewish state.” The party alleged that severe criminal offenses, including bribery, threats, violence, and forgery, were used to mobilize voters. Likud claimed to possess hundreds of testimonies and thousands of envelopes containing cash, though it did not publicly release this evidence. The situation intensified on Thursday when Noam Sohlberg, the Supreme Court judge presiding over the Central Election Committee, sent a letter to the Shin Bet, Israel’s internal security agency. Sohlberg wrote that serious suspicions of improper intervention by foreign actors acting against Israeli interests had been brought to his attention. Although he stated he was unable to verify the truth of the allegations, he instructed the Shin Bet to investigate thoroughly and submit conclusions within a week. The letter was subsequently leaked to Israeli media, identifying Qatar as the specific foreign entity alleged to have funneled money to an Arab party to boost turnout. In response to the leak, Likud labeled the incident the “Ra’amgate Affair,” drawing a parallel to historical political scandals. The party argued that the alleged interference aimed to facilitate a foreign takeover of the Knesset, the Islamization of Israel, and the overthrow of right-wing rule. National Security Minister Itamar Ben-Gvir called for the arrest of leaders of Arab parties suspected of receiving Qatari funds, as well as figures linked to the Muslim Brotherhood. However, Israeli police contradicted these claims, stating there was no investigative or informative evidence to support the notion of a stolen election. Police noted that election day proceeded with only a minority of irregular incidents, comparable to previous cycles. Dean Livne, the acting director general of the Central Election Committee, echoed the police assessment in an interview with public broadcaster Kan 11. He stated that the committee had received claims rather than evidence from Likud and other parties, asserting there was no basis for accusations of a stolen election. Meanwhile, Qatar issued a statement denying any involvement in the Israeli electoral process, describing the allegations as false propaganda intended to drag the nation’s name into Israel’s internal political conflicts. Gadi Eisenkot, the head of the Yashar party and Netanyahu’s primary competitor, condemned the fraud allegations as an improper influence operation designed to create a fictitious delegitimization of the upcoming parliament. Eisenkot stated that Likud was attempting to cast doubt on the results because they had lost, while simultaneously calling for the specific allegations to be investigated. He warned that Netanyahu was positioning himself to block any potential alliance between the opposition bloc and the Arab parties, suggesting such cooperation would be treasonous. The controversy unfolds against a backdrop of intense polarization and the integration of artificial intelligence into the campaign. Researchers from the Open University of Israel’s ZebeAI project tracked over 52,000 social media posts by politicians between late July and October 23, finding that more than 14 percent contained AI-generated content. Likud accounted for the highest absolute number of AI-assisted posts, using deepfakes and automated bots to stir controversy. One notable example was a 19-second video shared by Netanyahu’s account, depicting Eisenkot ignoring his deceased son to embrace Mansour Abbas, the chairman of Ra’am. The clip, which played over one million times, sparked outrage given that Eisenkot’s son died in the 2023 war. Despite new regulations requiring labels for AI-generated content, experts noted that legal frameworks remain outdated, allowing practices that would be restricted in Europe. Political analysts suggest Likud’s strategy aims to reduce Arab influence in Israeli politics and deter the opposition from forming a governing coalition with Arab parties. Amira Halperin, a senior fellow at the Palm Beach Center for Democracy and Politics, noted that decreasing Arab influence appears to be a key motivation. The projected outcome shows both the religious-nationalist bloc led by Netanyahu and the secular-liberal opposition falling short of a majority. Consequently, either side would need to negotiate with the Arab parties to secure power. As final results confirmed the loss of the majority for Netanyahu’s camp, the debate shifted from the validity of the count to the feasibility of future coalitions, with the Shin Bet investigation set to conclude within the mandated timeframe.
Idi na primarne izvore (3)
Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.
Nakon nedavnih izbora u Izraelu, stranka Likud premijera Benjamina Netanyahua tvrdila je da su strani akteri utjecali na mobilizaciju birača u arapskim zajednicama putem mito i prijetnji. Stranka je tvrdila da su izbore "ukrali" arapske stranke, posebno Ra'am i Zajednička lista, koje su postigle rekordno visoku izlaznost među građanima arapskog podrijetla. Kao odgovor, No'am Sohlberg, sudac Vrhovnog suda koji je na čelu Centralnog izbornog odbora, zatražio je od agencije za unutarnju sigurnost Shin Bet da istraži ove konkretne tvrdnje. Međutim, izraelska policija je izjavila da nema istražnih ili informativnih dokaza koji podržavaju optužbe o velikoj prijevari. Visoki dužnosnik iz Centralnog izbornog odbora također je opovrgao optužbe, napominjući da, iako su se dogodile neke manje nepravilnosti, nema osnova za tvrdnju da su izbori kompromitirani.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak predstavlja uravnoteženo gledište detaljno navodeći konkretne optužbe stranke Likud i odmah ih uspoređujući s izravnim poricanjem policije i središnjeg izbornog odbora. Uključuje citate i optužnika i vlasti odgovorne za izbore,
Zašto činjenice (85): The article accurately reports the specific political event regarding the 2025 Israeli elections, citing the Supreme Court judge's letter and Likud's statements. It faithfully represents the primary source's definition of propaganda by highlighting how one side uses selective information (blinding o
Zašto objektivnost (90): The tone remains neutral and journalistic. It presents the accusations of fraud and the official response without adopting a partisan stance. It attributes views clearly to the respective parties (Likud vs. the Election Committee) and avoids loaded language.
Na izraelsku predsjedničku izbornu kampanju značajno je utjecala umjetna inteligencija, a istraživači na Otvorenom sveučilištu u Izraelu dokumentirali su više od 2.000 postova generiranih umjetnom inteligencijom samo iz stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua. Zapažen primjer uključuje deepfake video objavljen na Netanyahuovom nalogu koji prikazuje kandidata Gadija Eisenkota kako grli arapskog političara umjesto njegovog pokojnog sina, koji je prikupio više od milijun pregleda i izazvao ogorčenje javnosti. Istraživački projekt ZebeAI analizirao je više od 52.000 objava na društvenim mrežama na različitim platformama, otkrivši da je više od 14 posto koristilo tehnologiju umjetne inteligencije, često hibridnim metodama koje uključuju slike, glazbu ili titlove. Politički znanstvenici opisuju ovo kao prve izraelske izbore koje su u velikoj mjeri oblikovane umjetnom inteligencijom, gdje stranke zapošljavaju automatske pozive, robote i provokativne videozapise kako bi utjecale na birače. Stručnjaci upozoravaju da bi takve tehnologije mogle biti strateški raspoređene blizu dana izbora kako bi izazvale kontroverze i potencijalno utjecale na konačne rezultate.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak održava neutralni, istraživački ton oslanjajući se na podatke iz akademskih istraživačkih projekata kao što je ZebeAI i citirajući stručnjake o tehničkoj upotrebi umjetne inteligencije u kampanji. Predstavlja konkretne primjere kontroverznog sadržaja, ali ne zauzima stav o političkim zaslugama stranaka
Zašto činjenice (80): The article describes a specific incident involving AI-generated content in the 2025 election campaign. While the primary source document defines propaganda generally rather than detailing this specific video, the article's description of using media to manipulate emotions aligns perfectly with the
Zašto objektivnost (85): The writing style is descriptive and analytical. It explains the mechanism of the propaganda (using AI to evoke anti-Arab sentiment) without explicitly condemning the actor, though the framing naturally highlights the manipulative aspect. It maintains a professional distance from the political confl
Ovaj članak ispituje evoluciju državne propagande u eri umjetne inteligencije, koristeći hipotetički američko-iranski sukob 2026. kao studiju slučaja. Podvlači kako sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, poput animacija koje prikazuju iransku vojnu moć ili američkog potpredsjednika JD Vancea koji uništava Teheran, služi kao moderni propagandni alat koji je prikupio milijune gledanja. U članku se propaganda definiše kao selektivno predstavljanje informacija kako bi se utjecalo na ponašanje, napominjući da dok autoritarne države centraliziraju ove napore, demokratske nacije koriste više pluralističkih, ali i dalje manipulativnih metoda. Stručni komentar političkog znanstvenika Piers Robinsona ilustrira to kroz rat u Iraku 2003. godine, gdje su američki političari navodno koristili dezinformacije o oružju za masovno uništenje kako bi opravdali vojnu akciju. Tekst završava raspravom o tome kako propaganda ima za cilj diskreditirati političke protivnike i kako su ličnosti poput Donalda Trumpa iskoristile slike umjetne inteligencije kako bi oblikovale svoju javnu sliku.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak usvaja edukacijski i analitički ton tipičan za inicijative za provjeru činjenica. Izričito suprotstavlja centraliziranu prirodu propagande u autoritarnim režimima s pluralističkom prirodom propagande u demokracijama, izbjegavajući jednostranu kritiku bilo kojeg određenog političkog sustava.
Zašto činjenice (40): This article contains significant factual errors relative to reality and likely the intended context. It references a "US-Iran War in 2026" and mentions JD Vance as Vice President in a war scenario, which appears to be fictional or speculative future fiction presented as current news fact-checking.
Zašto objektivnost (95): Despite the factual issues, the tone is highly objective and educational. It adopts a neutral, explanatory voice to define propaganda and distinguish between authoritarian and democratic contexts, mirroring the primary source's definitions closely without injecting personal bias or emotional languag
Kako je izvijestila svaka strana
Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.
progresivno
sredina
konzervativno
★
Kako je izvijestila svaka strana
Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.
Germany
