Rekordno niske razine Dunava tjeraju isključivanje jedine mađarske nuklearne elektrane.

Mađarska jedina nuklearna elektrana, Paks, dobila je naredbu da se u potpunosti zatvori prvi put od početka rada, zbog rekordno niske razine vode u rijeci Dunav. Premijer Péter Magyar najavio je odluku, upozoravajući da bi se energetska kriza mogla pogoršati kako se toplinski val nastavlja s temperaturama koje bi trebalo ostati blizu 37 ° C u narednim danima.

Ova situacija prijeti destabilizacijom opskrbe energijom u Mađarskoj, posebno s obzirom na produženu sušu i smanjenu količinu kiše u većem dijelu Europe. Dunav, koji teče kroz 19 zemalja, dostigao je najnižu razinu u više od tri desetljeća u dijelovima srednje i istočne Europe. U Srbiji i Rumunjskoj, protok rijeke dramatično je pao, otkrivajući velike dijelove korita rijeke i otkrivajući povijesne artefakte. U Rumunjskoj, nuklearna elektrana Cernavoda, jedan od dva operativna reaktora u zemlji, već je bila prisiljena zaustaviti rad. Prvi reaktor je zatvoren početkom ovog tjedna, a dužnosnici rade na sprečavanju utjecaja na drugi.

Ako oba reaktora budu isključena, Rumunija će se suočiti s sličnim nedostatkom energije kao i Mađarska, bez nuklearne proizvodnje u određenom razdoblju. Prema podacima Nacionalnog instituta za hidrologiju u Rumuniji, protok Dunava u zemlju pao je na nešto manje od 1.600 kubnih metara u sekundi, u usporedbi s prosjekom od 4.700 kubnih metara u sekundi u srpnju. Institut predviđa daljnje smanjenje, predviđajući pad na 1.500 kubnih metara u sekundi do utorka. Ovi uvjeti doveli su do kaskade utjecaja izvan energetskih briga. U Bugarskoj, brodski promet je stao uz Dunav, a granične vlasti morale su spasiti 186 putnika s nasukanog riječnog krstarećeg broda blizu Vidina.

U međuvremenu, u Srbiji, izloženo riječno dno otkrilo je ostatke njemačkog ratnog broda iz Drugog svjetskog rata, dok se u Hrvatskoj olupina mađarskog teretnog broda pojavila iz dubine. U Bugarskoj, stanovnici grada Ruse otkrili su kosti na riječnom dnu koje su stručnjaci identificirali kao pripadnike prapovijesnog mamuta.

Kako bi se ublažio utjecaj energetske krize, Magyar je pozvao građane da smanje nepotrebnu potrošnju energije između 17:00 i 22:00, uključujući ograničavanje punjenja električnih vozila i korištenje klima uređaja.

Smanjenje protoka rijeke naglašava šire ekološke izazove povezane s klimatskim promjenama, pri čemu Europa doživljava neke od najbržih globalnih porasta temperature. Kombinacija dugotrajnih toplinskih valova i smanjenih padavina vrši neviđeni pritisak na vodne resurse, utječući na sve, od poljoprivrede do prometa. Budući da Dunav služi kao kritična arterija za više zemalja, posljedice tih promjena vjerojatno će se proširiti po cijelom kontinentu.