Dalmacija, koja se još jednom suočava s katastrofalnim požarima, istražuje nove pristupe sprečavanju požara, uključujući potencijalno ponovno uvođenje koza za kontrolirano pašenje na stjenovitom terenu.
Danas, kada su požari sve češći i ozbiljniji, dužnosnici i stručnjaci ponovno proučavaju ovu staru praksu kao dio šire strategije smanjenja opterećenja gorivom prije nego što požari mogu početi.
Iako koze ne mogu izravno ugasiti požare, mogle bi doprinijeti smanjenju intenziteta i širenja šumskih požara smanjenjem dostupnog goriva. Istorijski gledano, zabrana pašenja koza bila je dio šire politike usmjerene na zaštitu šuma.
Čimbenici poput napuštanja poljoprivrede, ruralnog depopulacije, promjena u korištenju zemljišta i klimatskih promjena igrali su ulogu u oblikovanju današnjeg krajolika. Unatoč tim izazovima, ozbiljno se razmatra mogućnost ponovnog uvođenja koza za kontrolirano pašnjaštvo. Trenutačno hrvatsko zakonodavstvo dopušta pašnjaštvo na određenim državnim šumskim zemljištima, iako zahtijeva posebne postupke i pridržavanje zaštite okoliša. Izmjene Zakona o šumama iz 2024. izričito dopuštaju zakup šumskog zemljišta za pašnjačke svrhe, a nova Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske stupila je na snagu u ožujku 2026.
Prema ovoj uredbi, šumsko zemljište može se iznajmljivati putem javnih natječaja na razdoblje do deset godina. 3 hektara po glavi, uz iznimke. Ovaj pravni okvir otvara vrata daljnjoj raspravi o tome može li se kontrolisano pašnjačenje sustavno integrirati u napore za sprječavanje požara. Hrvatsko šumarstvo moglo bi identificirati područja u kojima bi kontrolisano pašnjačenje moglo biti posebno učinkovito, posebno u zonama visokog rizika. Ključna pitanja uključuju koliko se postojećeg šumskoga zemljišta već koristi za pašnjačenje, postoje li projekti koji se odnose na kontrolisano pašnjačenje i mogu li se pokrenuti pilotni programi kako bi se testirala učinkovitost ovog pristupa.
Stručnjaci naglašavaju da kontrolirano pašenje ne bi trebalo zamijeniti moderne tehnologije za gašenje požara, nego ih dopuniti. To bi moglo poslužiti kao preventivna mjera, pomažući u održavanju velikih površina zemlje s manje zapaljivom vegetacijom. Implementacija takvog sustava zahtijevala bi pažljivo planiranje, uključujući određivanje broja životinja, trajanja pašenja i mjera za zaštitu tla, šuma i biološke raznolikosti.
S obzirom na to da šumske požare i dalje prijete regiji, potencijalna uloga koza u upravljanju vegetacijom privlači pažnju kao moguće sredstvo u borbi protiv požara.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj