Putin poziva na hitnu sjednicu: 'Imamo velike repove'

Popularnost Vladimira Putina, predsjednika Rusije, zabilježila je rekordni pad u posljednjih nekoliko tjedana, prema nedavnom istraživanju Instituta za sociološke istraživanja VTsIOM, izvješćenom od strane neovisne publikacije Meduza. Indeks povjerenja u predsjednika pao je za 3,4 postotne točke, dostižući 73,3%. To predstavlja najbrži pad povjerenja u Putina od početka sukoba s Ukrajinom u veljači 2022.

The last time there was such a sharp decline in confidence in the president was in August 2024, according to aceluiași survey.

Međutim, povjerenje u Putina poraslo je za 2 postotne točke, s 69% na 71%. Ti podaci ukazuju na složen trend, u kojem povjerenje u predsjednika fluktuira, vjerojatno pod utjecajem višestrukih socio-ekonomskih i političkih čimbenika.

Smanjenje povjerenja u Putina dogodilo se u kontekstu ekonomske i energetske krize. Posebno, kriza goriva u Rusiji postala je jedan od glavnih problema pritiska na populaciju. Prema informacijama iz Kyiv Posta, ruski predsjednik javno je priznao da mnogi vozači u zemlji ostaju blokirani u kolima za gorivo, a ponekad ne mogu pronaći gorivo koje im je potrebno, čak i ako vlasti provode hitne mjere. Problem je postao još izraženiji nakon napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koji su utjecali na proizvodnju goriva.

U sklopu hitne sjednice u Kremlju, Putin je razgovarao s dužnosnicima i direktorima glavnih energetskih tvrtki o stanju krize. Priznao je da problem i dalje postoji kako za potrošače, tako i za poduzeća. Osim toga, vozači i poljoprivrednici imaju izražene poteškoće u dobivanju goriva za gorivo u ljetnoj poljoprivrednoj sezoni. Kako bi se borila protiv krize, vlasti su odlučile zabraniti izvoz benzina i zrakoplovnog goriva, preusmjeriti rezerve na unutarnjo tržište i maksimizirati proizvodnju malih i srednjih rafinerija. Također, razmatra se mogućnost izvoza motora za poticanje unutarnjeg opskrbe.

Rusija trenutno ima 1,7 milijuna metričkih tona benzina u rezervama, prema procjenama Reuters-a. Ta bi količina mogla pokriti oko 15 dana maksimalne potrebe za toplinom za dva mjeseca u odnosu na trenutnu godišnju potrošnju. Međutim, Putin je priznao da su potrebne dublje reforme, namijenjene da odgovaraju aktualnim izazovima. Jedna od opcija je uvoz benzina, neobična mjera za jednog od najvećih svjetskih proizvođača benzina.

Potpredsjednik vlade Alexander Novak izjavio je da Rusija već uvozi između 100.000 i 150.000 tona benzina mjesečno iz Bjelorusije i pregovara o dodatnim isporukama s Kazahstanom, iako se smatra da samo jedna kazahstanska rafinerija može izvoziti gorivo u Rusiju.

Ti događaji doprinose povećanju tjeskobe među stanovništvom, koje se suočava s izravnim posljedicama sukoba, kao i s učincima na opću ekonomiju. Smanjenje povjerenja u vođstvo zemlje odražava povećanje frustracije prema ruskoj vladi, koja se smatra slabijom u upravljanju gospodarskim i energetskim krizama. Istodobno, stopa odobrenja Putinovih aktivnosti je pala, što ukazuje na povećanje skepticizma prema političkim potezima, posebno u kontekstu rastuće ekonomije.

Nakon tih događaja očekuje se da će vlasti usvojiti nove mjere za poboljšanje situacije, ali utjecaj na povjerenje u predsjednika ovisit će o učinkovitosti tih mjera.