ON
← Natrag na feed
COP17 slavi domorodačke vođe usred zahtjeva za većom uključenosti u odluke o biološkoj raznolikosti
World🌿 OkolišBliže progresivnom

COP17 slavi domorodačke vođe usred zahtjeva za većom uključenosti u odluke o biološkoj raznolikosti

Na Konvenciji o biološkoj raznolikosti (CBD) COP17 održanoj u Jerevanu u Armeniji, autohtoni vođe su naglasili da učinkovita provedba globalnog okvira za biološku raznolikost Kunming-Montreal zahtijeva značajno uključivanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica u sve faze osmišljavanja i praćenja politike. Prisutnici su tvrdili da su trenutni vladini angažmani često ograničavali sudjelovanje na samo savjetovanje, a ne na istinsko partnerstvo, unatoč izravnom utjecaju politika biološke raznolikosti na autohtone teritorije i kulturne prakse. Tijekom konferencije, šest autohtonih vođa iz Brazila, Perua, Indonezije, Tajlanda, Gambije i Demokratske Republike Kongo imenovano je kao ambasadori autohtonih naroda za primarne šume. Ove osobe su primile inauguracijsku nagradu za domorodačke i lokalne zajednice, zajedničku inicijativu IUCN-a, Globalnog fonda za okoliš i Foruma UN-a o šumama, prepoznajući njihove napore u zaštiti kritičnih šumskih ekosustava. Proces selekcije uključivao je otvorenu nominaciju koja je primila 73 prijave iz 27 različitih zemalja.

Delegati na sedamnaestoj konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti postigli su sporazum o ključnim pitanjima nakon dugih pregovora u Jerevanu, u Armeniji. Sporazum je usvojen kasno 29. listopada, nakon završne sesije koja se nastavila do ranih jutarnjih sati. Otprilike dvjestotinjak zemalja sudionica završilo je dvotjedni summit aplaudiranjem, nakon što su dokumenti službeno usvojeni. Rezultat je spriječio propast konferencije, sudbinu koja je prijetila da ponovi zastoj viđen na prethodnom sastanku prije dvije godine.

Tijekom posljednje večeri, skupine koje su ranije iznijele suprotstavljene stavove sastale su se u jednom kutu plenarne dvorane na sat intenzivnih rasprava. Na kraju su postigle kompromis u specifičnim formulacijama kako bi izbjegle ugrožavanje širih ciljeva konferencije. Rezultirajući tekstovi ponovno su potvrdili zajedničku predanost zaustavljanju gubitka ekosustava i vrsta na Zemlji. Značajan dio sporne pregovaračke faze bio je usmjeren na status autohtonih naroda i lokalnih zajednica.

Ove grupe su prije dvije godine osigurale poseban odjel unutar tajništva Konvencije o biološkoj raznolikosti, ali trenutni sukob se usredotočio na njegovu organizaciju, vodstvo i stupanj autonomije koju bi domorodačke grupe imale unutar njegovog sastava. Iako su se to činila formalna pitanja, ona su se odnosila na samoodređivanje i povjerenje u države, koje je erodirano stoljećima potlačivanja. Predstavnici domorodačkih zajednica su bili vrlo prisutni tijekom konferencije, nastupajući na dodatnim događajima, sudjelujući u radnim grupama i savjetujući pregovarače. Međutim, mnogi lideri su tvrdili da trenutna razina sudjelovanja ostaje nedovoljna.

Naveli su da je sudjelovanje često ograničeno na konzultacije, a ne na pravu partnerstvo, unatoč izravnom utjecaju politika o biološkoj raznolikosti na područja autohtonih naroda, tradicionalne sustave znanja i prehrambenu sigurnost. Konsenzus među sudionicima bio je da će provedba Globalnog okvira o biološkoj raznolikosti iz Kunminga-Montreala propasti ako autohtoni narodi ne budu smisleno uključeni u proces donošenja odluka, dizajn politike, provedbu i praćenje. Usred političkih napetosti, konferencija je uključivala i svečani trenutak u kojem su prepoznate pojedinačne doprinose očuvanju.

Šest lidera autohtonih zajednica iz Brazila, Perua, Indonezije, Tajlanda, Gambije i Demokratske Republike Kongo imenovani su za ambasadore autohtonih naroda za očuvanje primarnih šuma. Dobitnici nagrade su bili: Maimuna Jawara, Pirawan Wongnithisathaporn, Puyr dos Santos Tembé, Joseph Itongwa Miukumo, Julio Cusurichi Palacios i Herkulanus Sutomo Manna. Oni su primili prvu nagradu za autohtone narode i lokalne zajednice, zajedničku inicijativu Međunarodne unije za očuvanje prirode, Globalnog fonda za okoliš i Foruma Ujedinjenih naroda za šume. Proces odabira bio je otvoren i privukao je sedamdeset i tri prijave iz dvadeset i sedam zemalja.

Nagrada se dodjeljuje pojedincima čije vodstvo pomaže u zaštiti netaknutih šuma, istovremeno jačajući prava i otpornost zajednica koje od njih ovise. Diego Mesa, izvršni direktor Globalnog fonda za okoliš, tijekom svečane dodjele nagrade istaknuo je da je organizacija surađivala s mnogim dobitnicima nagrade na njihovim područjima. Izrazio je nadu da će nastaviti učiti od njihove vodstva u svim aktivnostima organizacije. Grethel Aguilar, generalna direktorica Međunarodne unije za zaštitu prirode, naglasila je znanstvene dokaze koji povezuju očuvanje prirodnih resursa od strane autohtonih zajednica s uspješnim rezultatima u zaštiti prirode.

Ona je izjavila da su osiguranje prava na zemljište i poštovanje tradicionalnog znanja među najučinkovitijim metodama za zaštitu šuma i biološke raznolikosti. Aguilar je naglasila da se očuvanje koje vode autohtone zajednice proteže izvan ekoloških pokazatelja i uključuje prepoznavanje prava, poštovanje dostojanstva i osiguranje pravde. Unatoč dogovoru o ključnim temama, značajne su razlike ostale u vezi s subvencijama koje štete okolišu, kao što su one za fosilna goriva, financiranjem biološke raznolikosti i sudjelovanjem korporacija u financiranju mjera zaštite okoliša. Pregovori o ovim financijskim mehanizmima bili su teški.

Dodatno, izvješća sastavljena na temelju nacionalnih inventura prije konferencije ukazivala su na značajnu razliku između postavljenih ciljeva i poduzetih mjera. Jedna od ključnih tema bila je kako zatvoriti tu razliku i ostvariti cilj postavljen u Montrealu 2022. godine, a to je značajno smanjenje, a u konačnici i okončanje uništavanja prirode do 2030. Tijekom dvotjednih pregovora, određene zemlje su pokušale oslabiti ulogu znanosti u globalnom sporazumu o biološkoj raznolikosti. Saudijska Arabija, Rusija i Argentina su radile na uklanjanju referenci na izvješća Međuvladine platforme za znanost i politiku o biološkoj raznolikosti i ekosustavima iz konferencijskih materijala. Ova taktika odražava strategije koje je Saudijska Arabija koristila na konferencijama o klimi.

Štoviše, nacrti tekstova sve više sadržavali su formulacije koje navode da se akcije poduzimaju samo u skladu s nacionalnim okolnostima. Kritičari su ove klauzule opisali kao "mostove" koje se mogu podići po želji, time efektivno rušeći globalne obveze, jer državama omogućavaju da se odjave od tih obveza na temelju lokalnih uvjeta. Svjetski fond za prirodu ocijenio je ishod konferencije kao propušenu priliku. Organizacija je argumentirala da su države ostale ispod potrebne razine ambicije, posebno u vezi s financiranjem zaštite prirode i ukidanjem subvencija štetnih za okoliš.

Završni dokumenti, iako su zadržali okvir konvencije, nisu riješili duboke strukturalne probleme koje su identificirale organizacije civilnog društva i delegacije autohtonih naroda. Konferencija je završila uz izlazak sunca ispred zgrade, što je signaliziralo nastavak diplomatskog procesa, unatoč ostajućim zabrinutostima oko dubine kompromisa koji su postignuti.

Kako je nastao ovaj izvještaj. Objektivne vijesti je ovaj izvještaj napisao iz 3 izvornih članaka uz pomoć umjetne inteligencije prema našoj metodologiji. Riječ je o našem vlastitom tekstu, a ne o kopiji pojedinog medija. Pročitajte našu metodologiju.

Odgovorni urednik: Matej BašaUočili ste pogrešku? Prijavite je

Idi na primarne izvore (1)

Službeni izvori na kojima se izvještavanje temelji. Pročitaj ih izravno da zaobiđeš uokvirivanje.

3 izvještaja

IPS News (Inter Press Service) logoIPS News (Inter Press Service)NeovisanProgresivnoČinjenice 85Objektivnost 70
COP17 slavi domorodačke vođe usred zahtjeva za većom uključenosti u odluke o biološkoj raznolikosti

Na Konvenciji o biološkoj raznolikosti (CBD) COP17 održanoj u Jerevanu u Armeniji, autohtoni vođe su naglasili da učinkovita provedba globalnog okvira za biološku raznolikost Kunming-Montreal zahtijeva značajno uključivanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica u sve faze osmišljavanja i praćenja politike. Prisutnici su tvrdili da su trenutni vladini angažmani često ograničavali sudjelovanje na samo savjetovanje, a ne na istinsko partnerstvo, unatoč izravnom utjecaju politika biološke raznolikosti na autohtone teritorije i kulturne prakse. Tijekom konferencije, šest autohtonih vođa iz Brazila, Perua, Indonezije, Tajlanda, Gambije i Demokratske Republike Kongo imenovano je kao ambasadori autohtonih naroda za primarne šume. Ove osobe su primile inauguracijsku nagradu za domorodačke i lokalne zajednice, zajedničku inicijativu IUCN-a, Globalnog fonda za okoliš i Foruma UN-a o šumama, prepoznajući njihove napore u zaštiti kritičnih šumskih ekosustava. Proces selekcije uključivao je otvorenu nominaciju koja je primila 73 prijave iz 27 različitih zemalja.

Procjena pristranosti (Progresivno): U članku se pitanje postavlja kroz prizmu prava domorodaca i socijalne pravde, naglašavajući potrebu za "iskrenim partnerstvom" umjesto "konsultacijama". To naglašava sistemsku isključenost i zagovara veću podjelu moći s marginaliziranim zajednicama, što se usklađuje s progresivnim ili ljevičarskim idejama.

Zašto činjenice (85): The article accurately identifies the event as CBD COP17 and lists specific countries (Brazil, DRC, etc.) associated with the 'Indigenous People’s Ambassadors for Primary Forests.' Without a primary source, these details align with typical reporting on such conferences, though the specific date (Oct

Zašto objektivnost (70): The tone is advocacy-oriented, using phrases like 'impossible to miss' and 'rare moment,' which lean towards promoting the cause of indigenous inclusion. However, it presents the views of indigenous leaders clearly as their arguments ('they argue') rather than stating them as absolute facts, maintai

Frankfurter Allgemeine (FAZ) logoFrankfurter Allgemeine (FAZ)Neovisan🔒Progresivno
COP 17 u Eriwanu: Neprijatna istina svjetske konferencije o zaštiti prirode

Sedamnaesta konferencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP 17) u Jerevanu završila se nakon deset sati intenzivnih pregovora koji su gotovo doveli do kolapsa, slično kao i na prethodnim sjednicama. Kriza se koncentrirala oko organizacijske strukture i neovisnosti novog tijela posvećenog autohtonim narodima, grupi koja je ranije bila marginalizirana, ali koja je sada prepoznata kao ključna za očuvanje prirode. Nakon početnog zastoja, delegati su postigli kompromis kako bi sačuvali dinamiku konferencije, što je rezultiralo konačnim dokumentom koji ponovno potvrđuje globalni cilj zaustavljanja gubitka ekosustava do 2030. godine. Članak ističe značajnu razliku između iznesenih ambicija i stvarnih akcija, napominjući da industrijske zemlje i dalje teško prihvaćaju značajnu odlučujuću ulogu autohtonih zajednica koje održavaju tradicionalne ekološke prakse.

Procjena pristranosti (Progresivno): Okvir ovog teksta naglašava prava autohtonih naroda i kritizira nespremnost industrijskih zemalja da podijele vlast, koristeći izraze poput "beskorisnih tekstova" i ističući moralnu važnost pitanja samoodređenja.

ORF News logoORF NewsDržavni / javniSredina
Konferencija UN-a o zaštiti prirode: Postignut sporazum o ključnim pitanjima

Delegati iz otprilike 200 zemalja postigli su sporazum o ključnim pitanjima tijekom 17. konferencije stranaka (COP17) Konvencije o biološkoj raznolikosti, održane u Jerevanu, u Armeniji. Sporazum je usvojen nakon dugih pregovora koji su u početku bili obilježeni neslaganjima oko subvencija štetnih za okoliš, kao što su one za fosilna goriva, financiranja biološke raznolikosti i doprinosa korporacija zaštiti okoliša. Iako je usvajanje dokumenata izazvalo aplauze, specifični detalji o konačnim tekstovima nisu odmah bili dostupni. Svjetski fond za prirodu (WWF) je ocijenio ishod kao propušenu priliku, tvrdeći da države nisu pokazale dovoljno ambicije u vezi s financiranjem zaštite prirode i ukidanjem štetnih subvencija.

Procjena pristranosti (Sredina): Izvješće neutralno prikazuje diplomatski konsenzus, a istovremeno uključuje kritičku analizu organizacije WWF, balansirajući službeni uspjeh s vanjskim kritikama, bez ikakvih uredničkih intervencija.

Kako je izvijestila svaka strana

Isti događaj, grupiran prema političkom nagibu medija koji su o njemu izvještavali.

Kako je izvijestila svaka strana

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Izvještavanje u svijetu

Isti događaj kako se o njemu izvještavalo u drugim zemljama.

Izvještavanje u svijetu

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Provjera tvrdnji

Ključne činjenične tvrdnje i koliko ih izvora potvrđuje odn. osporava.

Provjera tvrdnji

Podržite neovisne vijesti svjesne pristranosti i otključajte društveni puls, glasovanje zajednice i sve ostale značajke za podupiratelje.

Postani podupiratelj

Neka vijesti ostanu poštene.

ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.

Postani podupiratelj

Povezane priče