Cijene poljoprivrednih proizvoda pod utjecajem El Niñe
U srpnju 2026. cijene sirovina i energetskih proizvoda za kupce u eurozoni porasle su za 0,3% na mjesečnoj osnovi, što je značilo usporavanje dinamike cijena nakon nestabilnog razdoblja u posljednja četiri mjeseca, posebno zbog nižih cijena fosilnih goriva (-0,2%). Povećanje je uglavnom potaknuto cijenama u poljoprivrednom sektoru (+3,5%), djelomično kompenzirano smanjenjem cijena metala (-2%) i sintetičkih gnojiva (-3,5%). Cijene plemenitih metala pale su petog uzastopnog mjeseca, padajući za 4,4%. Slabiji euro u odnosu na američki dolar pridonio je niskoj stopi povećanja cijena za kupce u eurozoni. Prosječne cijene sirove nafte Brent pale su treći uzastopni mjesec, padajući za 1,5%, u prosjeku 73 EUR po bareli u srpnju. Ovaj pad prvenstveno je posljedica nižih cijena u prvoj polovici mjeseca, iako su se cijene kasnije oporavile u mjesecu nakon privremenog mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana.
Cijene žitarica i poljoprivrednih proizvoda značajno su bile pod utjecajem fenomena El Niño, s značajnim fluktuacijama uočenim u svijetu u srpnju 2026. 3% na mjesečnoj osnovi tijekom mjeseca. 2%. 5%). 4% ovaj put. S. dolar je odigrao ključnu ulogu u umjerenom porastu cijena za europske kupce. Među značajnijim cijenama fosilnih goriva koje utječu na europske potrošače, prosječna cijena sirove nafte Brent pala je treći uzastopni mjesec, padajući za jedan i pol posto.
Prosječna cijena u srpnju iznosila je 73 eura po barelu, uglavnom zbog pada cijena u prvoj polovici mjeseca, nakon čega je uslijedio oporavak nakon što je privremeni sporazum o prekidu vatre između Sjedinjenih Država i Irana suspendiran. Cijene prirodnog plina u Europi porasle su za petinu u usporedbi s prethodnim razinama i bile su tri petine veće od prethodne godine.
Osim toga, došlo je do povećanja potrošnje prirodnog plina u elektranama zbog smanjene proizvodnje električne energije uzrokovane iznimno nepovoljnim hidrološkim uvjetima širom Europe, što indirektno utječe na rad nuklearnih postrojenja.
Te klimatske promjene mogu poremetiti poljoprivredne cikluse, smanjiti raspoloživost vode za navodnjavanje i utjecati na proizvodnju energije pomoću hidroenergije i drugih sredstava. U Europi je kombinacija toplinskih valova i sušnih razdoblja dovela do povećanog oslanjanja na prirodni plin za proizvodnju električne energije, što je dodatno povećalo cijene. U međuvremenu, u dijelovima Azije i Južne Amerike prekomjerne kiše oštetile su usjeve i infrastrukturu, što je pridonijelo poremećajima lanca opskrbe i nestabilnosti cijena. Poljoprivredna tržišta pokazala su mješovite odgovore na ove izazove.
Cijene kakaa i kave naglo su porasle zbog smanjenog žetve i logističkih problema, dok su određena zrna kao što su riža i sojino ulje zabilježili pad cijena zbog viška zaliha i poboljšanih uvjeta uzgoja u određenim regijama.
Situacija je potaknula rasprave među kreatorima politika, vođama industrije i ekonomistima o dugoročnim strategijama za ublažavanje učinaka klimatskih promjena na sigurnost hrane i energije. Neki stručnjaci predlažu ulaganje u otporne poljoprivredne prakse, diverzifikaciju izvora energije i jačanje regionalne suradnje kako bi se stabilizirala tržišta. Drugi naglašavaju potrebu za boljim alatima za predviđanje i sustavima ranog upozorenja kako bi se predvidelo i odgovorilo na ekstremne vremenske pojave povezane s pojavama poput El Niña. Kako se učinci El Niña nastavljaju razvijati, praćenje globalnih tržišta robe bit će od ključne važnosti za razumijevanje njihovih širih gospodarskih implikacija.
S obzirom na trenutne trendove koji pokazuju i povećanje i smanjenje u različitim sektorima, izgled za poljoprivredne i energetske cijene i dalje je neizvjestan, ovisno o tome kako se vremenski obrasci razvijaju i koliko se dionici učinkovito prilagođavaju mijenjanjima uvjeta.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Slovenia
