La canicule, qui a frappé la France durant onze jours consécutifs, a mis à rude épreuve le gouvernement, suscitant des critiques virulentes de la part de plusieurs figures politiques. Situacija, obilježena značajnim porastom broja smrtnih slučajeva povezanih s toplinom, dovela je do intenziviranja pritiska na izvršnu vlast.
Prema podacima javnog zdravstva Francuske, zabilježeno je oko 1 000 dodatnih smrtnih slučajeva u odnosu na normalu. Ova brojka, koja bi se mogla još povećati, pojačala je političke napetosti. Marine Tondelier, šef ekologije, zatražila je duboku istragu kako bi se utvrdile političke odgovornosti, tvrdeći da će neki morati izvući posljedice. S druge strane, zastupnici poput Clémence Guetté (neskloni) nazvali su upravljanje vrućinom katastrofom, naglašavajući neopravdanost vlade.
Ministar unutarnjih poslova, Laurent Nuñez, branio je stav vlade, tvrdeći da je dobro pripremljena i da su kritike neosnovane. Također je podsjetio da je vlada pokušala izbjeći pogreške vrućine iz 2003. godine, koja je prouzročila 15 000 smrtnih slučajeva. Premijer, Sébastien Lecornu, organizirao je krizni sastanak kako bi proučio pouke iz te situacije i pripremio se za moguće buduće valove vrućine. Međutim, njegovi politički protivnici, posebno oni koji se odnose na predsjedničke izbore 2027., smatraju da su poduzete mjere nedovoljne.
Kritičari su se usredotočili na globalno upravljanje zemljom u suočavanju s klimatskim zatopljenjem. Zastupnici poput Laurenta Jacobellija (Narodna skupština) optužili su sadašnju vladu, kao i prethodne vlade, da su odbili klimatizirati javne zgrade, čime su doprinijeli smrtnosti. Primjerice, premijer je najavio narudžbu od 30 000 klimatizacijskih uređaja za bolnice, ali je taj potez smatran prekasno. Osim toga, ministrica ekološke tranzicije Monique Barbut izrazila je svoje protivljenje općem planu klimatizacije, koji je korišten kao argument protiv vlade.
Slučaj je također utjecao na Zeleni fond, mehanizam koji financira država kako bi pomogla lokalnim zajednicama da se prilagode klimatskim promjenama. Prihodi dodijeljeni tom fondu znatno su se smanjili, s 2,5 milijardi eura u 2024. na 837,5 milijuna eura u 2026. To smanjenje osudila je nekoliko političkih ličnosti, među kojima je bivša premijerka Elisabeth Borne, koja je osudila stav ljudi koji se godinama ne zanimaju za temu prije nego što predlože rješenja. Također je istaknula da ekološko i energetsko planiranje nije vodeno s istim energijom pod vodstvom Sébastiena Lecornua.
Konačno, vlada je odlučila produžiti ljetnu prodaju kako bi podržala neovisne trgovce, što je mjera usmjerena na ublažavanje gospodarskih učinaka vrućine. Ova inicijativa pokazuje pokušaj višestrukog odgovora na krizu, kombinirajući zdravstvene, političke i gospodarske aspekte. Međutim, to je primjer složenosti upravljanja klimatskom krizom na velikoj razini. Budućnost vlade ostaje za pratiti, jer politička i društvena očekivanja nastavljaju rasti, posebno s obzirom na sljedeće izbore.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj