Broj slučajeva spolno prenosivih bolesti u Europi dostigao je rekordnu razinu, prema najnovijim podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Tijekom 2024. godine, zabilježeno je više od 106 tisuća slučajeva gonoreje, što predstavlja porast od 303 posto u odnosu na 2015. godinu. Broj slučajeva sifilisa u istom razdoblju je više nego udvostručen, dostigao je više od 45 tisuća. Ove statistike ukazuju na dramatičnu promjenu u široj stopi spolno prenosivih infekcija u regiji, s posebno jasnom tendencijom u mlađoj populaciji.
Kako objašnjava epidemiolog Tatjana Nemeth Blažić, promjene u testiranju na spolne infekcije, povećana dostupnost i korištenje usluga doprinijelo je povećanju otkrivanja infekcija. Posebno je primjećen porast nakon pandemije COVID-19, što je moglo utjecati na promjenu ponašanja i ponašanja u društvu. Međutim, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je rast u Hrvatskoj veći u odnosu na ostale europske zemlje, i da uključuje stabilni trend.
Mladi su često u središtu ovog fenomena. Prema izjavama mladih sudionika, poput Hane Gregurinčić (23), čudno je da se takav porast dogodi u Europi, gdje je infrastruktura zdravstvenog sustava relativno napredna. Mladi su često nešto zanemarili, a njihov nedostatak svijesti o rizicima može biti glavni faktor. Mihovil Jozić (20) objašnjava da su mladi često svjesni situacije dok nisu pod utjecajem alkohola ili drugih faktora, ali kad pređu granicu, gube svijest i svijest o tome. Takvi slučajevi pokazuju kako je neodgovorno ponašanje i nedostatak zaštite zdravstvenog stanja mladih.
Davor Dubravić, psiholog Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i hepatitisa, dodaje da je korištenje zaštite povezano s osobnošću ličnosti. Ljudi koji su oprezni u životu često su oprezni u brizi o svom seksualnom zdravlju, a to implicira i brigu o zdravlju svojih partnera. Međutim, neki ljudi kategorički ne koriste kondom, a to će uvijek biti tako. Ovo pokazuje da je problem višeslojno i zahtijeva i obrazovne, i društvene mjere.
Pozitivna strana je u tome što sve češće dolazi na testiranje, posebno mlađe populacije. Epidemiologinja Nemeth Blažić ističe da su većina spolno prenosivih infekcija potpuno izliječiva, a samo antimikrobnim sredstvima. Prvi dolazak na testiranje može biti neophodan, ali s vremenom postaje uobičajen, kao i odlazak kod zubara. Dubravić dodaje da su spolne bolesti često veće od pojmova o sebi, a stigma iz bojazni uočiti se u zdravstvenom sustavu može biti razumljiva, ali potrebna su savjetnici koji će pomoći u eliminaciji takvih predrasuda.
Zato je ključno da građani budu informirani, testirani i obrazovani o važnosti zaštite i preventivnih mjera. Ovo je posebno važno u kontekstu porasta spolnih infekcija, kako bi se smanjila širina i broj novih slučajeva.
2 izvještaja
N1 HrvatskaNeovisanSredinaprije 13 danaBroj spolno prenosivih infekcija (STI), uključujući gonoreju i sifilis, dostigao je rekordne razine u Europi u posljednjem desetljeću, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Samo u 2024. godini prijavljeno je više od 106.000 slučajeva gonoreje - više od 300% više nego u 2015. godini - a slučajevi sifilisa udvostručili su se u odnosu na prethodne godine. Stručnjaci ovaj porast pripisuju povećanoj dostupnosti testiranja, promjenama u seksualnom ponašanju i posljedicama pandemije COVID-19. Mladi u Hrvatskoj izgledaju manje zabrinuti za prevenciju STI-ja, a mnogi zanemaruju upotrebu kondoma i odgađaju medicinske preglede dok se ne pojave kritične situacije. Iako su stope infekcije u Hrvatskoj malo porasle, one ostaju unutar stabilnih trendova. Stručnjaci za javno zdravlje naglašavaju da se većina STI-ja može liječiti antibioticima i potiču redovito testiranje i normalizaciju posjeta zdravstvenoj.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se usredotočuje na podatke o javnom zdravlju i mišljenja stručnjaka o rastućim stopama zaraženih HIV-om u Europi i Hrvatskoj.
Novi listNeovisanSredinaprije 15 danaDana 21. lipnja, Hrvatska je obilježila Dan moždanog udara na javnom zdravstvenom događaju održanom u Korzu u Rijeci. Događaj su organizirali Neurološka klinika u Riječkom kliničkom bolničkom centru i Odjeljenje za neurologiju na Sveučilištu u Rijeci. Građani su imali priliku izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak, dva ključna pokazatelja rizika od moždanog udara, i podvrgnuti se preventivnom ultrazvučnom skeniranju krvnih žila. Dan ima za cilj edukaciju javnosti o faktorima rizika, važnosti zdravog načina života i potrebi hitnog djelovanja ako se pojave simptomi.
Procjena pristranosti (Sredina): Članak se fokusira na inicijativu javnog zdravlja vezanu uz prevenciju i edukaciju o moždanom udaru.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Croatia
