Objavljeno izvješće o stanju voda u Hrvatskoj: Ovo su glavni izazovi

U posljednjih nekoliko mjeseci, Hrvatska je prošla kroz niz izazova vezanih uz vodne resurse, a izvještaj Instituta za vodu potvrđuje da je njena podzemna voda i dalje vrlo dobre kvalitete, primjerice da je 95 posto mjernih stopa registrirano prema propisanoj normi. Izvještaj se temelji na podacima iz više od 900 mjernih stopa, koji pokrivaju rijeke, jezera, podzemnu vodu, prijelazne i priobalne vode.

Ravnatelj Instituta Mario Šiljeg naglasio je da nema značajnih promjena u općim trendovima, što nije razlog za odustajanje, već potvrđuje da se zaštita vode mora gledati kao trenerski proces.

Najveći izazovi u očuvanju vode povezani su s ribljim ekosustavima. Tokom desetljeća brojne su vodotoke regulirane, unaprijeđene ili mijenjane radi zaštite od poplava, proizvodnje energije, plovidbe i drugih aktivnosti. Ove promjene značajno su promijenile prirodni tok rijeka, njihovo stanište i uvjete života milijardi životinjskih vrsta, što doprinosi smanjenju biodiverziteta. Obnova vodotoka, prema Institutu za vodu, predstavlja ključni proračun za njihovo dugoročno očuvanje. Većina prijelaznih i obalnih voda, koje obuhvaćaju ušće rijeka i više obalu, zadržavaju se u vrlo dobrom ili vrlo dobrom ekološkom stanju.

Hrvatsko izvještajno podudara se s europskim izvještajima, koji ističu klimatske promjene, promjene ekosustava rijeka, različite izvore čišćenja i postojanje prioriteta tvari. Potvrđuje važnost nastavka ulaganja u održivo prikupljanje i čišćenje otpadnih voda, smanjenje čišćenja na izvoru i obnavljanje vode iz primarnih rješenja utemeljenih na prirodi.

Paralelno s tim, Hrvatska se suočava s problemom štetnih kemikalija, posebno perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS). Deset Hrvata odlazi u Bruxelles kako bi dala krv za analizu na PFAS, novu "vječnu kemikaliju". Ove tvari imaju široku primjenu, od kuhinjskih pomagala za vodootpornu odjeću i kozmetiku, i akumuliraju se u okolini u ljudskom organizmu. Zeleni organiziraju ovu akciju jer nedostaju podaci iz krvi europske populacije o tim kemikalijama, što povećava rizik od raka, smanjuje otpornost na infekcije i negativno utječe na razvoj djece.

Građani Kaštijuna, Istre, Gospića i Splitsko-dalmatinskih županija pozvani su da se testiraju, jer žive u blizini odlagališta ili industrijskih postrojenja. Zastupnici Gordan Bosanac i Dušica Radojčić naglašavaju potrebu za oštrim pristupom PFAS-u, koji bi se mogao prepoznati kao štetan za okoliš i ljude, te da bi mogao biti zabranjen.

Europska komisija već je učinila nekoliko koraka u borbi protiv PFAS-a, ali još uvijek ne želi potpuno ograničiti potrebu za njima, već se stavljaju u gabariti i daje se puno koristi. Bosanac i Radojčić ističu da je potrebno puno strože kažnjavati zagađivače i da mjere na snazi moraju zapravo i pružiti. Hrvatska još nije usvojila Direktivu o kaznenim djelima protiv okoliša, koja će stupiti na snagu 2024. i ima rok implementacije do svibnja 2025. Zastupnici upozoravaju da je važno početi djelovati prije, navodeći najbolji primjer, koji je bio u širokoj upotrebi, a tek nakon desetljeća će imati svoj štetni učinak.

Bosanac je naglasio da izbacivanje PFAS-a ne znači propast industrije, jer već jedan dio industrije radi na način izbjegavanja PFAS-a.

U međuvremenu, Europa se suočava s drugim izazovom - povećanjem broja tropskih noći, koje su povezane s klimatskim promjenama. Tropska noć se definiše kao razdoblje u kojem se temperatura tijekom 24 sati ne spušta ispod 20 stupnjeva Celzija. Ove noći su sve češće u zemljama koje su ranije imale svježu noć. Prema istraživanju Met Officea, vjerojatnost pojave tri uzastopne tropske noći u srpnju značajno je porasla. Stručnjaci upozoravaju da su tropske noći opasne jer povećavaju zdravstveni rizik, posebno kod starijih osoba i kroničnih bolesnika.

Europa je slabije pripremljena za tropske noći zbog manje raširene upotrebe klima sustava u odnosu na neke druge dijelove svijeta.