Hoće li vrućina donijeti duže školske praznike?

Visoke temperature sve više utječu na uvjete u školama diljem Europe, što je potaknulo nekoliko zemalja da istraže rješenja za prilagođavanje obrazovanja vrućini.

Trajanje ljetnih praznika značajno varira među zemljama EU-a, u rasponu od šest do 14 tjedana, na temelju podataka iz Eurydice informacijske mreže. Talijanski studenti uživaju u najdužem ljetnom odmoru od 13 tjedana, a slijede ih malteški, latvijski i ciprski studenti. Danski, nizozemski i njemački studenti imaju najkraće ljetne praznike, koje traju samo šest tjedana.

Europska agencija za okoliš (ECHO) izvještava da je u oko 16.650 škola već bilo dana u školskoj godini kada je maksimalna dnevna temperatura veća od 30 stupnjeva Celzijusa. Ako se trenutni trend zagrijavanja nastavi, taj bi se broj mogao povećati na oko 34.400 škola do 2050. Prema ECHO-u, ako se trenutni trend nastavi, između 68 i 82 posto dana kada su temperature veće od 30 stupnjeva Celzijusa tijekom školske godine dogodila bi se prije ljetnih praznika, dok bi se između 18 i 32 posto dogodilo nakon njih. Koje mjere poduzimaju škole? Ove godine su zemlje poput Francuske i Belgije već zatvorile škole ili prekinule predavanje zbog toplinskih valova.

Sindikati u Belgiji istovremeno su pozvali škole da osiguraju da su sve učionice opremljene termometrom i da obustave nastavu kada temperature premaše zakonski definirane granice.

Škole u južnoj i jugoistočnoj Europi posebno su pogođene ekstremnom vrućinom, što je dovelo do rasprava o tome kako najbolje prilagoditi obrazovne sustave klimatskim uvjetima.

Kako klimatske promjene napreduju, izazov održavanja učinkovitih okruženja za učenje u sve vrućim uvjetima postaje sve važniji.