Dok se Himalaje topiju, smrtonosne poplave postaju nova norma

S obzirom na to da se Himalaje i dalje topiju zbog porasta temperature, masivni planinski kolaps izazvao je smrtonosnu poplavu u kojoj je poginulo više od 500 ljudi, a više od 1.500 je nestalo u Nepalu i Tibetu.

Do petka su vlasti izvijestile o više od 500 smrtnih slučajeva i više od 1.500 nestalih osoba, uključujući brojne strance. Dr. Dipesh Chapgain, istraživač klimatskih promjena koji radi na Sveučilištu Ujedinjenih naroda u Bonu, u Njemačkoj, iz prve ruke je vidio kako se te katastrofe sve češće događaju i kako su sve veće.

Odrastavši u brdima istočnog Nepala, promatrao je transformaciju ekoloških rizika tijekom svog života. Sjetio se da su u djetinjstvu izazovi koje je predstavljala geografija regije bili manje ozbiljni u usporedbi s današnjim danima. Sada se, međutim, situacija dramatično promijenila, a posljedice klimatskih promjena postaju izraženije. Satelitski snimci iz Planet Labs PBC otkrivaju dramatične promjene u području prije i nakon poplave. Stručnjaci rade na razumijevanju točnog slijeda događaja koji su doveli do katastrofe.

Prema analizi, propast podloge ispod ledenjaka poslao je značajnu masu leda i stijene u Lhende Khola, pritok rijeke Bhotekoshi. Ova je akcija pokrenula lančanu reakciju koja je rezultirala katastrofalnom poplavom. Za razliku od tipičnih poplava ledenih jezera, koje uključuju iznenadno oslobađanje vode iz jezera iza nestabilne brane, ovaj događaj je izgledao drugačije.

Znanstvenici trenutačno proučavaju je li otpad privremeno blokirao rijeku prije nego što je blokada prevaziđena, iako ovaj scenarij još nije potvrđen. Razlika između ovih vrsta događaja ključna je i za istraživače i za hitne intervencije. Iako se rezultati mogu činiti sličnim, osnovni uzroci i potencijalni utjecaji značajno se razlikuju. Na primjer, poplave iz ledenog jezera obično uključuju nakupljanje vode koja se iznenada oslobađa, dok je nedavna katastrofa uključivala izravni kolaps koji je generirao brz protok vode i otpada.

Dok se ledenjaci povlače i permafrost otapa, prethodno stabilne strukture postaju ranjive na kolaps. Ti uvjeti doprinose povećanoj vjerojatnosti iznenadnih i ozbiljnih poplava. Iako je specifičan uzrok kolaps u srijedu i dalje pod istragom, širi kontekst klimatskih promjena u okolišu je očiti. Uz tekuće istraživanje i napore praćenja, stručnjaci se nadaju da će bolje predvidjeti i ublažiti rizike povezane s ovim sve češćim prirodnim katastrofama.

Međutim, ljudski i gospodarski troškovi takvih događaja naglašavaju hitnu potrebu za prilagodljivim strategijama i stalnim znanstvenim istraživanjem složenih interakcija između klimatskih promjena i planinskih regija.