17. kolovoza 2026. godine, Konvencija Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije (UNCCD) održala je svoju 17. konferenciju stranaka (COP17) u Ulan Batoru, Mongolija.
Istovremeno, simboličko, ali snažno prisustvo ostvarili su pastiri iz cijele Evroazije, predstavljeni Karavanom Puta svile, grupom jahača koji su putovali preko 6.000 kilometara iz Turske kroz Rusiju, Uzbekistan, Kazahstan, Kirgizistan i Kinu. Njihovo putovanje naglašilo je rastuću krizu s kojom se suočavaju pastoralne zajednice i istaknulo potrebu za inkluzivnim rješenjima koja priznaju stručnost lokalnog stanovništva. Dolazak karavana u Ulan Bator poklopio se s ceremonijom otvaranja, na kojoj su se sudionici u tradicionalnoj odjeći okupili kako bi proslavili kulturnu raznolikost zajednica čiji život zavisi od pašnjaka.
Te zajednice suočavaju se s sve većim prijetnjama od suše, dezertifikacije i gubitka pašnjaka. Za mnoge je situacija strašna: degradacija zemljišta godišnje košta globalnu ekonomiju gotovo 900 milijardi dolara, što utječe na 40 posto svjetske zemlje i tri milijarde ljudi. Suše su se povećale za gotovo trećinu od 2000. godine, stvarajući najmanje 300 milijardi dolara godišnjih gospodarskih gubitaka, prema podacima UN-a.
"Najbrže se mijenja pristup zemljištu", objasnila je. "To implicitno utječe na sve ostalo u pastoralnim sredstvima za život". "Njene primjedbe odražavaju šire zabrinutosti koje su podigli pastoralisti i skupine domorodaca, koji tvrde da trenutne politike često ne uzimaju u obzir složene stvarnosti njihovih života". Seki je također istaknula kritičnu ulogu koju igraju žene u pastoralnim društvima. "U pastoralnom okruženju žene igraju značajnu ulogu koja se često ne navodi", napomenula je.
Prisutnost karavana Puta svile na COP17 služila je kao povijesni odjek i suvremeni poziv na djelovanje. Stoljećima su karavane duž Puta svile olakšavale trgovinu, kulturnu razmjenu i kretanje ljudi na velike udaljenosti.
Kako je konferencija napredovala, razgovori su bili usredotočeni na prevod globalnih obveza u opipljive akcije na terenu. Delegati su raspravljali o strategijama za obnavljanje degradiranih pašnjaka, poboljšanje upravljanja vodom i potporu održivim sredstvima za život. Ipak, glasovi pastiraca i autohtonih naroda ostali su središnja točka, podsjećajući sve sudionike da učinkovita rješenja moraju uključivati perspektive i prakse onih koji su najviše izravno pogođeni ovim pitanjima.
Uspjeh tih napora ovisit će o tome mogu li globalni vođe preći preko retorike i provesti politike koje poštuju prava i znanje lokalnih zajednica.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 4 €/mjesec.
Postani podupiratelj
Italy
