Arhitekt upozorava: Prvo zgrade pa tek onda zelenilo je pogrešan put, hitan je preokret

U posljednjih nekoliko dana, arhitekt Alen Žunić je izrazio zabrinutost zbog trenutnog pristupa urbanističkom planiranju u Hrvatskoj, osobito u odnosu na to kako se gradovi prilagođavaju sve ozbiljnijim toplinskim valovima.

Žunić je istaknuo da bi djelotvorno urbanističko planiranje trebalo započeti stvaranjem zelenih područja kao što su parkovi, igrališta, trgovi integrirani sa vegetacijom i javni prostori koji bi koristili građanima.

Arhitekt je također spomenuo da Zagreb ima koristi od toga što je jedan od najzelenijih gradova u Europi, uglavnom zbog povijesnih odluka donesenih prije više od 150 godina.

Žunić je objasnio da postavljanje stabala može imati značajan utjecaj na urbane temperature. Na primjer, lijevita stabla pružaju sjenu tijekom ljetnih mjeseci, smanjujući količinu izravne sunčeve svjetlosti i snižavaju temperaturu okoline. Zimi ova stabla dopuštaju da više sunčeve svjetlosti stigne do tla, što pridonosi prirodnom grijanju.

Osim neposrednih učinaka upravljanja toplinom, Žunić se također obratio širim pitanjima povezanima s obalnim gradovima i porastom razine mora uzrokovanim klimatskim promjenama.

Pitanje porasta razine mora predstavlja značajan izazov za obalne regije, gdje su rijeke i vodeni putevi sve više pogođeni poplavama. Žunić je predložio da bi urbanističko planiranje moglo ponuditi rješenja dizajniranjem novih obalnih šetališta na većim nadmorskim visinama.

Iako je priznao složenost ovih izazova, Žunić je izrazio optimizam u pogledu potencijala za transformaciju. Tvrdio je da Hrvatska ima priliku usvojiti slične pristupe, posebice u područjima gdje su postojeće zgrade nedovoljno iskorištene ili napuštene.

Kako rasprave o urbanoj održivosti nastavljaju dobivati zamah, stručnjaci poput Žunića pozivaju kreatore politika da preispitaju tradicionalne modele razvoja. Njihovi uvidi naglašavaju hitnu potrebu za promjenom prioriteta - od izgradnje zgrada bez obzira na njihov utjecaj na okoliš do stvaranja otpornih, ekološki prihvatljivih urbanih okruženja koja mogu izdržati buduće klimatske izazove.