Nakon tri desetljeća od Daytonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s značajnim političkim, ustavnim i ekonomskim izazovima, prema stručnjacima okupljenim na međunarodnoj konferenciji čiji su nalazi sastavljeni u publikaciju Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Publikacija naglašava potrebu usklađivanja Ustava Bosne i Hercegovine s presudama Europskog suda za ljudska prava, jačanja funkcionalnosti institucija i preciznijeg definiranja odgovornosti između različitih razina vlasti.
"Tri kriterija bila bi predmet široke javne rasprave kako bi građani mogli izraziti svoja mišljenja o svim tim pitanjima, nakon čega bi ovaj prijedlog bio podnesen Parlamentarnoj skupštini, koja bi trebala izraditi nacrt novog ustava", rekao je Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo.
Naglašeno je da je tijekom rata Bosna i Hercegovina izgubila desetke tisuća života, dok su stotine tisuća građana bile prisiljene napustiti zemlju.
"To su velike žrtve i teško ih je ocijeniti kvantitativno, što znači ocijeniti ih u novcu, ali gubici Bosne i Hercegovine, kako gubitak ljudskog, tako i materijalnog kapitala, najmanje su tri puta veći od resursa uloženih u Bosnu i Hercegovinu", rekao je Fikret Čaušević, član dopisnika ANUBiH-a.
Poseban naglasak stavljen je na nastavak rada Ureda visokog predstavnika (OHR) u bliskoj suradnji s posebnim predstavnikom Europske unije.
"Bosna i Hercegovina, iz nekoliko razloga, geopolitičkih i drugih unutarnjih, treba instituciju visokog predstavnika, ali njezine aktivnosti bi bile prilagođene glavnom cilju - koji je vođenje pregovora o članstvu, pružanje pomoći i osiguravanje ubrzanja", rekao je Mirko Pejanović, akademik.
Također je istaknuta važnost nastavka misije EUFOR Althea, ističući da ona predstavlja važan čimbenik u sprečavanju mogućih procesa destabilizacije i pruža dodatna jamstva za održavanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini.
Na sastanku Vijeća predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) održanom u Tešanju, predsjednik stranke Bakir Izetbegović obratio se sudionicima.
Na početku je pohvalio gradonačelnika općine Tešanj Suada Huskića zbog stalnog jačanja lokalnog gospodarstva i istaknuo da najnoviji podaci o fiskalnom prometu pokazuju snažan rast.
"Tešanj je uhvatio i nadmašio neke administrativne centre koji imaju dvostruko ili trostruko više stanovnika, a ipak su preferirani kao administrativni centri.
Oslanjajući se na vlastite sposobnosti
Izetbegović je zatim komentirao širu situaciju u zemlji, ocjenjujući da su izazovi s kojima se Bosna i Hercegovina danas suočava među najtežim od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Prošlo je trideset godina od završetka rata. Neki glumci koji su bili snažno s nama su otišli. Postoji i umor među međunarodnom zajednicom. Otvorile su se nove žarišta. Svjedočimo brutalnosti moćnih i velikih. Moramo shvatiti da se prvo moramo osloniti na sebe i vlastitu snagu", prenosi Izetbegović.
Govoreći o ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR), provedbi Dejtonskog sporazuma i vladavini prava, Izetbegović je ocenio da uvjeti navedeni u programu 5 + 2 nisu dovoljni za zatvaranje OHR-a.
"Oni mogu blokirati što god žele. OHR je koristio svoje ovlasti u Bonu više od 800 puta kako bi to spriječio. A sada kažu da bismo trebali pristati. Ako nas ostave tako, ušli bismo u zastoj, a to se ne bi smjelo dogoditi", rekao je.
Integracija i gospodarstvo
Kao prioritete naveo je izbornu pobjedu, jačanje političke stabilnosti i povratak, kako je rekao, iskusnih i odlučnih političkih snaga.
Naglasio je da se pažnja mora usmjeriti na gospodarski razvoj, infrastrukturu i zapošljavanje, kroz ubrzanu izgradnju cesta, energetskih objekata, željeznica i zračnih luka.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj
BA
