90. obljetnica početka Španjolskog građanskog rata (treći dio): Cenzura u obje zone

U kolovozu 1936. godine, tijekom ranih faza Španjolskog građanskog rata, obje strane, one koje su podržale vojni puč koji je predvodio general Francisco Franco i republikanska vlada, provele su stroge mjere cenzure čiji je cilj bio kontrolirati protok informacija stranim dopisnicima.

Prvi incident dogodio se u Badajozu, koji je pao pod Frankovim snagama 12. srpnja 1936. U roku od nekoliko dana pojavili su se izvještaji o masovnim pogubljenjima koje su provodili nacionalisti.

Strani novinari, uključujući René Brut iz Pathé News-a, stigli su u Badajoz 15. kolovoza i dokumentirali zločine, snimajući neke od rijetkih preživjelih slika žrtava.

15. kolovoza je imenovao Luisa Bolina za šefa štampe i izdao nalog kojim je zabranjen ulazak novinara u bilo koji grad u roku od 24 sata nakon zauzimanja.

Tjednima su republikanske vlasti promovirale ideju da je Bilbao, sa svojom zastrašujućom obranom poznatom kao Cinturón de Hierro, neprobojna. Kada je grad relativno brzo pao Frankovim snagama, kontrast između ove optimistične propagande i stvarnosti poraza izazvao je široko razočaranje među civilima i vojnicima.

Novi model naglašavao je centraliziranu kontrolu, kolektivnu organizaciju i ideološko usklađivanje. Cilj je bio osigurati dosljednu poruku, održati moral među stanovništvom i ujediniti različite političke glasove diljem zemlje. Ovaj pomak odražavao je rastuću svijest da je učinkovita komunikacija ključna za održavanje podrške tijekom rata. Obje strane su stoga usvojile sve strože metode kontrole narativa. Dok su se nacionalisti oslanjali na izravno potiskivanje stranih novinara, republikanci su se okrenuli unutarnjoj koordinaciji i institucionalizaciji svog medijskog aparata.

Te su promjene naglasile važnost informacijskog rata u oblikovanju javnog mišljenja i utjecaju na ishod sukoba.