U značajnom pravnom razvoju 14. lipnja 2026. pet srpskih umirovljenika uhićeno je na Kosovu pod sumnjom za ratne zločine počinjene tijekom sukoba krajem 1990-ih.
Optuženi, svi umirovljeni pripadnici srpskog Ministarstva unutarnjih poslova, ispitivao je sudac koji je nadzirao preliminarni postupak na Osnovnom sudu u Prištini. Sud je prihvatio zahtjev tužiteljstva i naredio njihovo pritvorenje na mjesec dana. Njihovi su odvjetnici pred Sudačkim vijećem tvrdili da je ovo uhićenje još jedan pokušaj pripisivanja kolektivne krivice bez davanja specifičnih optužbi ili pojedinačnih dokaza koji ih povezuju s navodnim zločinima. Unatoč tim argumentima, suci su nastavili s nalogom za pritvor.
Ured srpske vlade za Kosovo i Metohiju oštro je reagirao na uhićenja, navodeći da su pokazala "sistematsko političko i institucionalno nasilje od strane Prištine, na čelu s premijerom Albinom Kurtijem". U svojoj izjavi, ured je naglasio da optuženi žive na Kosovu godinama i nisu napustili svoje domove, sugerirajući da nema ničega što bi se sakrili ili pobjegli.
Slučaj Račak datira iz 15. siječnja 1999. godine, kada je 45 Albanaca navodno ubijeno u sukobima između jugoslovenskih policijskih snaga i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (KLA). Međutim, Haški sud odbacio je slučaj zbog nedovoljnih valjanih dokaza. Ovaj incident postao je prekretnica u sukobu na Kosovu, služeći kao izravni uzrok i međunarodno opravdanje NATO-ove mjesečne kampanje bombardiranja protiv Savezne Republike Jugoslavije, koja je započela 24. ožujka 1999.
To povlačenje je praćeno egzodom više od 200.000 Srba i ne-Albanaca iz Kosova, od kojih se mnogi nikada nisu vratili.
Unatoč tome što je slučaj Račak star gotovo dva desetljeća, i dalje je vrlo kontroverzan, okružen suprotstavljenim narativima i dubokim političkim napetostima.
Srpski dužnosnici i mediji kritizirali su potez kao politički motiviran, naglašavajući nedostatak konkretnih dokaza koje su predstavile kosovske vlasti. U međuvremenu, lokalni tužitelji tvrde da je istraga dio širih napora za rješavanje prošlih zločina i osiguravanje odgovornosti za sve uključene strane.
Rezultat suđenja mogao bi utjecati na regionalnu stabilnost i odnose između Srbije i Kosova. Osim toga, slučaj može potaknuti daljnje rasprave o tome kako se povijesni sukobi rješavaju pravnim mehanizmima, osobito u regijama s složenom poviješću i spornim narativima.
Gledajući u budućnost, suđenje tim petorici muškaraca pratit će ne samo ljudi na Kosovu i u Srbiji, nego i druge nacije koje se bore s sličnim pitanjima povijesne pravde.
★
Neka vijesti ostanu poštene.
ObjectiveNews financiraju čitatelji i bez oglasa je – pristranost vam pokazujemo, ne skrivamo. Podržite neovisno novinarstvo za 5 €/mjesec.
Postani podupiratelj