GermanyVlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 2002
Vlasništvo
netzpolitik.org je neprofitna novinska stranica o digitalnim pravima osnovana 2002. godine od strane Markus Beckedahl, koji ju je vodio do 2022. godine; sada je pod vodstvom ko-glavnih urednika Anne Biselli i Daniela Leiseganga.
Financiranje
Financira se gotovo u potpunosti donacijama čitatelja (njegov je proračun prošao otprilike milijun eura), namjerno izbjegavajući oglašavanje i plaćanje kako bi sačuvao neovisnost; ne prima nikakvo partijsko ili državno financiranje.
Pripadnost i usmjerenje
Urednički se zalaže za digitalne građanske slobode, privatnost i transparentnost, stav koji se čita kao progresivni/levi centar, ali je financiran od strane čitatelja i vodi se od strane udruženja bez vlasnika stranke, korporacije ili države.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Bliže progresivnom
- Izmjereno iz izvještavanja
- Bliže progresivnomna temelju 54
73/100
Činjenice
64/100
Objektivnost
56
Članci
54
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje
Skeneri ponašanja u Berlinu: Oštri kritičari AI nadzora
U Berlinu počinje instalacija video kamera na Kottbusser Toru, koja predstavlja prvi trajni video nadzor javnih prostorija u gradu. Ekipe kamera algoritamski analiziraju obrasce kretanja. Kritika dolazi od politike, znanosti i stanovništva, koji strahuju da nadzor nije učinkovit protiv nasilja ili pronevjere sredstava, a ne djelovanja kriminala u području stanovanja. Bezirksbürgermeisterin Clara Herrmann (Grune) upozorava na visoke troškove nadzora i naglašava nedostatak financijskih sredstava za društvene projekte. Las Schrader (Die Linke) naglašava da je nadzorno stanje kritično i da je moguće koristiti podatke za obuku KI.
Prije izbora u Saksoniji: kava s gospodinom Siegmundom?
Četiri tjedna prije državnih izbora u Saksoniji-Anhalt, vodeći kandidati iz različitih stranaka sudjelovali su u televizijskoj raspravi koju je organizirao MDR pod nazivom "Fakt ist! Wahlarena", gdje su odgovarali na pitanja javnosti o temama kao što su obrazovanje, opskrba plinom, migracije, rat i mir.
KW 34: Tjedan u kojem čekamo povratak kancelara za odmor
U članku se raspravlja o političkim i društvenim izazovima s kojima se Njemačka suočava tijekom ljeta 2023. godine.
Neprozirni podatkovni centri: Svjedočenje o siromaštvu savezne vlade
Njemačko ministarstvo gospodarstva nedavno je objavilo Nacionalni registar podatkovnih centara, što je prvi put omogućilo detaljan uvid u potrošnju energije i učinkovitost pojedinačnih podatkovnih centara. Ovaj potez ima za cilj povećati transparentnost u pogledu utjecaja na okoliš ovih objekata, koji često troše velike količine električne energije. Međutim, tehnološki divovi poput Googlea i Amazona protive se ovoj transparentnosti, navodeći zabrinutost zbog poslovnih tajni i sigurnosnih rizika.
S autorskim pravima protiv otvorenih podataka: Bavarija gubi od aktivista za otvorene podatke
U članku se raspravlja o pravnom sporu između države Bavarske i aktivista za otvorene podatke Markus Drenger zbog korištenja javno dostupnih geoprostornih podataka. 2021. godine Drenger je preuzeo i podijelio geodate koje je objavio Savezni ured za zračni promet (FAT), a koje uključuju informacije o ograničenim zonama za radar i navigacijsku opremu. Bavarski ured za digitalizaciju, širokopojasni pristup i istraživanje (LDBV) kasnije ga je optužio za kršenje prava na baze podataka, što je dovelo do sudskog slučaja. Iako je Drenger pobijedio u svom slučaju na okružnom sudu u Münchenu, ključna pitanja ostaju o tome što podrazumijeva "otvorene" podatke prema zakonu i mogu li se takvi podaci slobodno koristiti bez straha od pravnih posljedica. Spor naglašava napetosti između načela otvorenih podataka i zakona o intelektualnom vlasništvu, posebno u vezi s zaštitom skupova podataka javnog izvora.
Može li se zabraniti prisluškivanje?
U članku se govori o kontroverzi oko Meta Ray-Ban AI naočara, koje su izazvale zabrinutost zbog privatnosti i potencijalne zlouporabe zbog njihove sposobnosti diskretnog snimanja zvuka i videa. Ove naočare, dizajnirane za pomoć korisnicima s oštećenim vidom, sadrže malu kameru i mikrofon koji mogu snimati podatke u radijusu od dva metra i prenositi ih uživo na mreži. Kritičari tvrde da bi uređaji mogli omogućiti prikriveni nadzor, osobito protiv žena koje prijavljuju da su snimljene bez pristanka dok su u javnim prostorima kao što su plaže ili ulice.
Francuska: Ustavni savjet prebaci zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina
Ustavni savjet Francuske poništio je prijedlog zakona kojim se maloljetnicima mlađim od 15 godina zabranjuje korištenje platformi društvenih medija kao što su TikTok, Instagram i Snapchat. Vijeće je tvrdilo da zakonodavstvo ne uspostavlja jasne uvjete za provjeru dobi korisnika prije odobrenja pristupa, ne ostavljajući okvir za osiguravanje usklađenosti. Dok priznaje ustavnu dužnost zaštite dobrobiti djece, vijeće je upozorilo da bi se široka zabrana mogla primijeniti na usluge internetske komunikacije u kojima nisu dokazani rizici za zdravlje i sigurnost maloljetnika. Francuska nacionalna skupština i senat usvojili su zakon u srpnju s širokom podrškom, s ciljem primjene do 1. rujna. Predsjednik Emmanuel Macron prethodno je podržao mjeru. Međutim, Europska komisija kritizirala je planove Francuske, upozoravajući na različite nacionalne propise. Starosna ograničenja na platforme spadaju pod nadležnost EU-a, ali koja i u kojoj dobi bi društvene medije trebale biti zabranjene za maloljetnike ostaje stvar pojedinih država članica. Slične prijedbe se razmatravaju u Španjkoj, Austriji, Grčkoj i Njemačkoj.
AI u upravljanju migracijama: "Razgovara se o odlukama koje utječu na ljudske živote"
Njemačka savezna vlada predložila je zakon koji omogućuje korištenje umjetne inteligencije (AI) u migracijskoj administraciji, s ciljem bržeg, učinkovitijeg i sigurnijeg postupka azila i boravka. Nacrt zakona omogućuje vlastima da koriste osobne podatke za obuku ili testiranje AI sustava, provode automatizirano praćenje procesa kako bi otkrili potencijalne obrasce diskriminacije i automatski unakrsno provjeravaju informacije s internetom kada postoje sumnje u zahtjeve podnositelja zahtjeva. Dok revidirana verzija uključuje manja poboljšanja kao što je zabrana upotrebe biometrijskih podataka za automatizirane provjere od strane saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) i lokalnih imigracijskih ureda, kritičnici tvrde da ove mjere ne odgovaraju zabrinutosti o diskriminaciji. Povjerenik za borbu protiv diskriminacije, Ferda Ataman, izrazila je zabrinutost tijekom vladinih savjetovanja da zakon ne rješava dovoljno rizik od diskriminacijskih algoritama i poziva na izvješća o transparentnosti.
Argentina: Nadzor pomoću motorne sjekire
Vlada argentinskog predsjednika Javiera Mileija proširila je nadzorne sposobnosti kroz institucionalne reforme i nove tehnologije, prema izvješću Amnesty International-a pod nazivom "Sensing the Surveillance State". Reforme su proširile ovlasti obavještajnih agencija i policije, uključujući šire definicije prijetnji, povećanu tajnost, lakši pristup informacijama između agencija i stvaranje novog cyber-obavještajnog tijela. Ove su promjene poboljšale sposobnost države da prikuplja i obrađuje velike količine podataka. Osim toga, savezna policija uspostavila je nove istražne strukture, kao što je praćenje društvenih medija bez sudskih naloga i provedba "kiber-patrola". Jedinica usmjerena na umjetnu inteligenciju u sigurnosti stvorena je s odgovornostima u analizi podataka, digitalnom nadzoru, prepoznavanju lica i predviđanju kriminala, ali bez jasnih mehanizama nadzora. Argentina je također stekla tehnološke infrastrukture, uključujući licence za veliki softver poput Maltego-data i Clearview AI, kao i dronove opremljene termičkim kamerama i automatskim sustavima za praćenje.
Kineski model umjetne inteligencije Apple-a, uz pomoć Alibabe
Apple razvija vlastiti model umjetne inteligencije za kinesko tržište uz podršku Alibabe, prema izvještaju Reuters-a. Tvrtka je dobila službeno odobrenje od kineske uprave za kiberprostor u Pekingu, a tehnička implementacija je u tijeku. Za razliku od zapadnih tržišta na kojima se Apple prethodno oslanjao na Googleovu Gemini tehnologiju za obuku svojih modela, u Kini Apple ne može koristiti partnere iz SAD-a zbog regulatornih ograničenja. Umjesto toga, planira obuku svog velikog jezičnog modela koristeći Alibabaove metode uz zadržavanje kontrole nad konačnim proizvodom. Ovaj pristup omogućuje Appleu da izbjegne oslanjanje na konkurentske kineske modele poput Qwen, Ernie ili DeepSeek, iako se alternative i dalje mogu koristiti za specifične funkcije poput alata za pisanje ili odgovora Sirija. Apple ima za cilj objaviti ove alate umjetne inteligencije kao dio ažuriranja iOS-a u narednim mjesecima, usmjeravajući regulatorne zahtjeve i reputaciju privatnosti podataka.
Policija i ustavna policija: Što bi se moglo dogoditi ako ekstremna desnica preuzme vlast
The article analizira opasnosti koje bi mogle biti povezane s mogućim preuzimanjem vlasti od strane AfD-a u Sachsen-Anhalt-u. Prema najnovijim istraživanjima, podrška AfD-u se znatno povećava, a zabrinutost je da bi mogla formirati sljedeću državnu vladu. The Verfassungsschutz des Landes je AfD-Landesverband označio kao "sigurno desničarski ekstremistički".
Kritika umjetne slike: Zašto je uzbuđenje zbog umjetne slike Julije Klöckner?
Klöckner, članica Kršćansko-demokratske unije (CDU), objavila je sliku generiranu AI-om na Instagramu kako bi obilježila kraj ljetnih odmora u svojoj matičnoj državi Rheinland-Pfalz. Slika prikazuje plavušu ženu okruženu djecom, suncem, srcima i drugim slavnim elementima. Unatoč tome što je označena kao AI-generirana, post je izazvao značajnu reakciju. Kritičari tvrde da takve slike riskiraju iskorištavanje stereotipa i kršenje prava prikazanih stvarnih pojedinaca.
Policijski zakon Schleswig-Holstein: Izravno iz romana 1984
U članku se raspravlja o predloženom policijskom zakonu u Schleswig-Holsteinu u Njemačkoj, koji bi značajno proširio mogućnosti nadzora pomoću tehnologije umjetne inteligencije. Zakon omogućuje produžena razdoblja pritvora, elektroničke narukvice za gležnjeve za praćenje pojedinaca i prošireni video nadzor, uključujući i poremećaje mira.