GermanyVlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 2002
Vlasništvo
netzpolitik.org je neprofitna novinska stranica o digitalnim pravima osnovana 2002. godine od strane Markus Beckedahl, koji ju je vodio do 2022. godine; sada je pod vodstvom ko-glavnih urednika Anne Biselli i Daniela Leiseganga.
Financiranje
Financira se gotovo u potpunosti donacijama čitatelja (njegov je proračun prošao otprilike milijun eura), namjerno izbjegavajući oglašavanje i plaćanje kako bi sačuvao neovisnost; ne prima nikakvo partijsko ili državno financiranje.
Pripadnost i usmjerenje
Urednički se zalaže za digitalne građanske slobode, privatnost i transparentnost, stav koji se čita kao progresivni/levi centar, ali je financiran od strane čitatelja i vodi se od strane udruženja bez vlasnika stranke, korporacije ili države.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Bliže lijevo
- Izmjereno iz izvještavanja
- Bliže lijevona temelju 60
66/100
Činjenice
63/100
Objektivnost
66
Članci
66
izvještaja
Najvažnije
Trenutno najpokrivenije
KW 25: Tjedan u kojem su Saksoni pozvali svoj državni parlament na razum
Alternativa za Visa, Paypal i druge: Europski poslanici glasaju za digitalni euro
Kriza slobode govora: Ograničeni
Umjetna inteligencija bi mogla postati jedna od najvećih potrošača vode na planeti.
Moritz Hennemann: izabran za federalnog povjerenika za zaštitu podataka i slobodu informacija
Zelena: Palantir ne, analiza podataka da
Zorin OS u testiranju.
Odluka Sudije: Zakonski ojačan starosni provjeriti i brišiti upozorenja
Palantir scheitert weitgehend mit Gegendarstellungen gegen "Republik"-Recherche
Nedavno izvještavanje
Ranije istrage EU-a o državnim trojancima: član Odbora više puta zaražen Pegasus softverom
The article reports that Stelios Kouloglou, a member of the EU’s PEGA committee investigating the use of state-sponsored spyware like Pegasus, was himself infected with Pegasus malware twice between October 2022 and March 2023. The Canadian Citizen Lab conducted a forensic analysis of his iPhone and confirmed the infections, which occurred during critical phases of the committee’s work. While the attacks were not attributed to a specific client of the NSO Group, the analysis suggests a possible connection to actors targeting Russian and Belarusian journalists and activists. The report highlights concerns about the security of parliamentary processes and calls for further investigation by the EU and national parliaments.
Debata o vatrenom zidu: AfD ne postavlja ova pitanja nikome
U članku se raspravlja o dvije kontrastne situacije koje uključuju Alternativu za Njemačku (AfD) i Kršćansko-demokratsku uniju (CDU). Prva uključuje prijateljsku interakciju između kandidata AfD-a Ulricha Siegmunda i političara CDU-a Guida Heuer-a tijekom javnog događaja u Halberstadtu, gdje se čini da imaju srdačan odnos unatoč njihovim političkim razlikama. Ovaj trenutak izazvao je kontroverzu, a neki su kritizirali takve interakcije tijekom izborne kampanje. Heuer je kasnije morao javno potvrditi svoju predanost "Unvereinbarkeitsbeschluss" (odlogu o nespojivosti), koja zabranjuje suradnju s AfD. Druga situacija uključuje Hansa-Thomasa Tillschneidera, zamjenika čelnika AfD-a u Saksoniji-Anhalt, koji je u podcastu izjavio da AfD ne bi razmatrao formiranje koalicije s CDU-om. Međutim, ova izjava nije dobila nikakvu značajnu reakciju, za razliku od CDU političara, koji se suočavaju s sličnom provjerom.
Ujedinjene nacije: 'Ne možemo više reći da nismo znali'
Nezavisni znanstveni panel Ujedinjenih naroda o umjetnoj inteligenciji objavio je preliminarni izvještaj u kojem se ističu i potencijalne koristi i rizici umjetne inteligencije. U izvješću se napominje da, iako bi umjetna inteligencija mogla dovesti do značajnog napretka u medicini, poljoprivredi i drugim područjima, postoji rastući jaz između brzog razvoja tehnologija umjetne inteligencije i trenutnih regulatornih okvira. Ovaj jaz predstavlja ozbiljne rizike, posebno u područjima kao što su biotehnologija i kibernetička sigurnost. U izvješću se naglašava potreba za upravljanjem zasnovanim na dokazima, ali se upozorava da propisi često zaostaju za tehnološkim napretkom.
Državna transparentnost: Napad na slobodu informacija i dalje izaziva žestoku kritiku
Crno-žuta koalicijska vlada u Njemačkoj predložila je reforme Zakona o slobodi informiranja (IFG), koje su izazvale značajne kritike organizacija civilnog društva, novinara i političara. Predložene promjene zahtijevale bi od pojedinaca koji traže informacije da pokažu "legitimni interes" u dokumentima koje traže, prebacujući teret dokaza s države na podnositelja zahtjeva. Ovaj potez opisan je kao velika prijetnja transparentnosti i mogao bi dovesti do dvostrukog sustava u kojem samo određeni građani imaju pristup javnim informacijama. Kritičari tvrde da ove reforme potkopavaju demokratske principe ograničavanjem transparentnosti i omogućavanjem tajnog odlučivanja. Reforme također imaju za cilj ograničiti pravo na informacije njemačkim i građanima EU-a, uključujući i druge.
Odabrani softver za praćenje Berlina: skeniranje ponašanja na Kottiju počinje još u ljeto
Berlinska policija odabrala je novi softver za praćenje javnih prostora, koji ljudsko ponašanje kategorizira kao "neutralno" ili "problematično". Ovaj sustav uključuje specijalizirane kamere koje pružaju slike za analizu. Očekuje se da će prva kamera biti instalirana u Kottbusser Toru do kraja rujna, što označava početak automatiziranog nadzora bez naloga u javnim prostorima. Kritičari tvrde da takvi sustavi pomjeraju kriminal umjesto da ga smanjuju i izazivaju zabrinutost zbog diskriminacije beskućnika, jer tehnologija može pokrenuti upozorenja za bezopasne aktivnosti poput ležanja. Slični sustavi već se koriste u gradovima poput Mannheima i Hamburga, a nekoliko njemačkih država odobrilo je ili planira odobriti ovu vrstu automatiziranog praćenja ponašanja. Prodavatelj softvera ostaje neotkrivljen.
Zašto mnogi migranti napuštaju Njemačku
The article discusses a study conducted by the Institute for Employment Research (IAB) that examines reasons why immigrants leave Germany. The research surveyed individuals aged 18 to 65 who migrated to Germany before April 2025, revealing that family-related factors and experiences of discrimination are significant contributors to their decision to leave. The study highlights that many factors influencing migration are politically controllable, such as bureaucracy, housing, and language acquisition. Younger migrants tend to return to their home countries or move to other European nations like Spain, Switzerland, Italy, and Croatia. The report criticizes bureaucratic inefficiencies, including lengthy processing times for citizenship, residence permits, and recognition of foreign qualifications, which hinder long-term planning and integration. Language proficiency is identified as another critical factor affecting integration success.
Unutarnji dokumenti: Države EU-a žele vratiti chat kontrolu zombija
The European Union member states are seeking to reintroduce a temporary exception to the ePrivacy Regulation, allowing internet service providers to scan user content voluntarily to combat child sexual abuse online. This measure was previously in place from 2021 until April 2026 but expired after the European Parliament rejected its extension. Germany supports the reinstatement of this exception, with the federal government emphasizing the urgency of restoring the legal framework to prevent a decline in reports of child abuse. The Council has approved a new proposal, which will now be voted on by the European Parliament. However, some members of parliament oppose the move, criticizing it as an unfair maneuver. Meanwhile, negotiations over a permanent chat control regulation continue without resolution.
Sloboda informiranja: Crno-crveni planira frontalni napad na novinarstvo i transparentnost
U članku se raspravlja o planovima njemačke koalicijske vlade o značajnom ograničavanju prava na informacije prema saveznom zakonu o informacijama (IFG). Trenutno građani, organizacije civilnog društva i mediji mogu zatražiti državne dokumente, osiguravajući transparentnost i otkrivanje skandala. Međutim, trenutna vladajuća koalicija sastavljena od kršćansko-demokratske unije (CDU), kršćansko-socijalne unije (CSU) i socijaldemokrata (SPD) namjerava oslabiti ovo pravo zahtijevajući od podnositelja zahtjeva da pokažu "zakoniti interes" prije podnošenja zahtjeva. To bi isključilo mnoge pojedince i skupine od pristupa informacijama. Predložene promjene uključuju uklanjanje gornjih granica troškova, dozvoljavanje viših naknada, ograničavanje zahtjeva za upućivanje fizičkim osobama i isključivanje ne-njemačkih građana. Osim toga, imena javnih dužnosnika bi bila izbrisana, što otežava odgovornost. Grupe civilnog društva poput Fragat i njemačke organizacije za okoliš poput Agencije za zaštitu okoliša (Deutsche Umwelthilfe) izrazile su snažno protivljenje tim mjerama.
Opasnosti starosnih kontrola: stručnjaci se ne slažu
Članak raspravlja o rastućoj raspravi oko sustava provjere dobi u Njemačkoj, naglašavajući zabrinutost zbog privatnosti, diskriminacije i masovnog nadzora. Stručnjaci upozoravaju da bi obvezna provjera dobi mogla dovesti do povećanog prikupljanja podataka i praćenja, potkopavajući anonimnost i privatnost.
Vlada u Austriji želi pronaći ljude s ilegalnim podacima
The Austrian government has extended a license for surveillance software called Webloc, developed by the U.S. firm Penlink, which collects location data from up to 500 million mobile devices worldwide. This information includes precise GPS locations and unique advertising identifiers used by apps. The data is typically collected for advertising purposes but flows through the ad industry ecosystem to data brokers and then to surveillance companies. Experts argue this violates the EU’s General Data Protection Regulation (GDPR), as personal data being traded purely as a commodity is incompatible with privacy laws. Research by netzpolitik.org and other outlets has shown how popular mobile apps transfer user data to third parties, enabling authorities to track individuals' movements, including sensitive locations like medical facilities or religious sites. Austria’s Interior Ministry did not directly comment on the use of Webloc, stating it would not disclose specific software solutions due to legal constraints.
Kiber ropstvo u lažnim tvornicama: "Ako pobjegnete tigru, susretnete krokodila"
The article discusses the growing issue of cybercrime through 'scam factories' in Southeast Asia, particularly focusing on forced labor and human trafficking. It highlights how these operations, often run by organized criminal networks, exploit vulnerable individuals, including young people from Africa and other regions, who are lured with false job offers and then trafficked into scam centers. The article references reports from Amnesty International and the United Nations, which document the scale of the problem and the lack of effective action by authorities despite awareness since 2022. It also notes that while some progress has been made, many scam facilities remain operational, and victims are treated as criminals after being freed.
Nadzor nad novinarima: Može li BND hakirati novinare?
The German foreign intelligence agency, BND, is facing scrutiny over whether it is allowed to hack journalists and install surveillance software on their phones. The organization 'Reporters Without Borders' argues that current laws governing the BND violate fundamental rights, including privacy and freedom of expression. After failing to win a constitutional court case in Karlsruhe, the group has turned to the European Court of Human Rights (ECtHR) in Strasbourg, which has indicated it will consider the complaint and potentially treat it as an 'impact case,' meaning it could set a precedent for surveillance practices across Europe. The ECtHR oversees compliance with the European Convention on Human Rights, which is part of the Council of Europe, not the EU. Reporters Without Borders claims that Germany’s legal framework fails to adequately protect journalists from surveillance, creating a chilling effect that deters potential whistleblowers and limits access to reliable information. They also criticize the lack of transparency and effectiveness of parliamentary oversight of the BND.
Uredba o gotovini: kako EU želi ojačati ulogu gotovine
Europski parlament dogovorio je zakonodavni paket koji uključuje digitalni euro, ali također ima za cilj ojačati gotovinu kao pravno sredstvo plaćanja. Predložena uredba definira gotovinu kao pravno priznat način plaćanja, s ciljem razjašnjenja njenog statusa unutar eurozone. Pravni stručnjak Sebastian Omlor naglašava nedostatak jasnoće oko prihvaćanja gotovine i potrebu za jasnim pravilima o tome kada poduzeća mogu odbiti gotovinska plaćanja. Iako Komisija predlaže iznimke za male promjene i druge scenarije, kritičari tvrde da to ne mijenja trenutnu situaciju u usporedbi s digitalnim eurom, koji bi se suočio s strožim pravilima protiv odbijanja.
Zanemareno
Nedovoljno ili jednostrano
