Vlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 2002
Vlasništvo
netzpolitik.org je neprofitna novinska stranica o digitalnim pravima osnovana 2002. godine od strane Markus Beckedahl, koji ju je vodio do 2022. godine; sada je pod vodstvom ko-glavnih urednika Anne Biselli i Daniela Leiseganga.
Financiranje
Financira se gotovo u potpunosti donacijama čitatelja (njegov je proračun prošao otprilike milijun eura), namjerno izbjegavajući oglašavanje i plaćanje kako bi sačuvao neovisnost; ne prima nikakvo partijsko ili državno financiranje.
Pripadnost i usmjerenje
Urednički se zalaže za digitalne građanske slobode, privatnost i transparentnost, stav koji se čita kao progresivni/levi centar, ali je financiran od strane čitatelja i vodi se od strane udruženja bez vlasnika stranke, korporacije ili države.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Bliže progresivnom
- Izmjereno iz izvještavanja
- Bliže progresivnomna temelju 204
77/100
Činjenice
69/100
Objektivnost
208
Članci
208
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje

CDU još jača u NRW-u Zeleni, AfD i ljevica
Nedavno istraživanje pokazuje da je Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i dalje najjača politička snaga u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRV), iako je njezina potpora u odnosu na prethodna mjerenja blago smanjena. Zeleni, Alternativa za Njemačku (AfD) i Levica su sve zabilježili porast u svojim ocjenama podrške. Socijaldemokratska stranka (SPD) je pala na četvrto mjesto. Prema anketi koju je proveo Infratest dimap u ime WDR časopisa 'Westpol', CDU bi dobio 30 posto glasova, što je dva postotka manje od lipnja 2026. Zeleni će dobiti dva postotka i dostići 17 posto, dok će AfD porasti na 18 posto, što ih čini drugom najvećom strankom. Lijeva stranka bi se vratila u državni parlament sa sedam posto, za jedan postotni bod. Slobodna demokratska stranka (FDP) bi pala iz parlamenta sa tri posto. Istraživanje također ističe da je 52 posto ispitanika zadovoljno radom ministra predsjednika Hendrika Wusta, što doprinosi relativno snažnom položaju CDU-a.

Konferencija UN-a o autonomnom oružju
Sedma revizijska konferencija Konvencije Ujedinjenih naroda o određenom konvencionalnom oružju (CCW), koja se održava u Ženevi od 16. do 20. studenoga, bavi se regulacijom smrtonosnih autonomnih sustava oružja (LAWS). Već više od deset godina, grupa vladinih stručnjaka raspravlja o mogućim propisima u okviru konvencije. Njemačka je, kao država ugovornica, pridonijela izvješću podnesenom konferenciji, u kojem se navode elementi mogućeg instrumenta, ali se izbjegava određivanje jesu li to obvezujuće ili neobvezujuće norme. Ključna pitanja uključuju etička razmatranja, kao što je kršenje ljudskog dostojanstva ako strojevi odlučuju tko će umrijeti, te potreba za ljudskim nadzorom ciljeva generiranih umjetnom inteligencijom. Međutim, nedavni su pregovori oslabili upućivanja na postojeće međunarodno humanitarno pravo, uključujući članak 36. dodatnog protokola I Ženevskim konvencijama, koji zahtijeva da se novo oružje preispita na temelju međunarodnog prava. Velike sile poput SAD-a, Rusije i Kine protive se obvezujućim propisima izvan postojećeg međunarodnog prava, što izaziva zabrinutost da bi značajan napredak mogao biti odgođen.

Savezni proračun: Savezna vlada prikriva izdatke za umjetnu inteligenciju
Članak analizira nejasnoće koje okružuju raspodjelu sredstava iz saveznog proračuna Njemačke za umjetnu inteligenciju (AI) uoči fiskalne godine 2027. Iako je kancelar Friedrich Merz i ministar digitalizacije Karsten Wildberger promovirali AI kao ključnu za ekonomski rast i administrativnu učinkovitost, konkretni financijski iznosi ostaju nejasni. Savezni proračun uključuje više od 560 milijardi eura, od čega je otprilike 20,1 milijardu eura namijenjeno digitalnim izdatcima, plus dodatnih 4,1 milijardu eura iz posebnih fondova. Ministarstvo digitalizacije i prometa (BMDS) je za svoj resor zatražilo 5,3 milijarde eura, ali samo tri od više od 80 stavki u proračunu eksplicitno spominju AI. Istraživači iz think tanka Agora Digitale Transformation primjećuju da su troškovi AI često skriveni unutar širih kategorija koje financiraju više različitih ciljeva, što otežava precizno praćenje. Kada je ministarstvo kontaktirano s pitanjem o detaljnijoj raspodjeli tih troškova, ono nije odgovorilo.

Pismo poslanicima: 28 organizacija se protivi reformi obavještajnih službi
Dvadeset osam organizacija civilnog društva, uključujući Humanistički savez i pravne udruge, poslale su otvoreno pismo u kojem pozivaju članove njemačkog Bundestaga da glasaju protiv nacrta zakona kojim se reformiraju obavještajne službe, koji je predložila savezna vlada. Potpisnici argumentiraju da predloženi zakon slabi ustavnu razgraničenost između policije i obavještajnih agencija, zaštitu koja je uspostavljena nakon povijesnih zloupotreba tajne policije tijekom nacističke ere. Ključne su brige vezane uz dodjelu ovlasti policije Saveznoj obavještajnoj službi (BND) i Saveznom uredu za zaštitu ustavnog poretka, omogućavanje BND-u šireg djelovanja unutar Njemačke, te proširenje pristupa video nadzoru i biometričkim podacima. Grupe također kritiziraju plan koji omogućuje vladi i parlamentarnom odboru za nadzor da tajno proglašavaju iznimne slučajeve, što, prema njihovom mišljenju, stvara "skrivenu iznimnu situaciju" s smanjenim obvezama dokumentiranja. Osim toga, pismo ističe uklanjanje nadzornih funkcija od Saveznog povjerenika za zaštitu podataka te slabljenje zaštite profesionalne tajnosti za odvjetnike, novinare i svećenike, upozoravajući da ove promjene otvaraju put prema državi nadzora.

Efekt "zajedničke rupe": Europska komisija smatra da je feed platforme TikTok štetan
Europska komisija je preliminarno utvrdila da personalizirani prikaz "For You" na platformi TikTok krši Zakon o digitalnim uslugama Europske unije, jer ponovno izlaže korisnike štetnom sadržaju koji se odnosi na samoozljeđivanje, mršavljenje i percepciju vlastitog tijela. Pozivajući se na "efekt tunela", gdje interakcija korisnika potiče slične preporuke, Komisija je izjavila da ovaj mehanizam uzrokuje stres, anksioznost i pogoršava postojeće probleme mentalnog zdravlja. Bruxelles sada zahtijeva od TikToka da promijeni svoj algoritam u Europi, tako da se primarno oslanja na izričite preferencije korisnika, a ne na pasivne pokazatelje angažmana, poput broja pregleda. Komisija je naglasila da je TikTok bio suradljiv i da je cilj usklađenost s propisima, a ne trenutna kazna, iako su moguće novčane kazne do šest posto globalnog prometa ako se ne provedu odgovarajuće promjene. Ova odluka slijedi prethodne preliminarne nalaze o ovisnom dizajnu i nedovoljnoj zaštiti maloljetnika, u okviru istog regulatornog okvira.

Amazon Ring se priprema: Konačno, autonomne dronove za nadzor kuća!
Amazon je objavio lansiranje autonomnog drona dizajniranog za kućnu sigurnost, koji radi unutar postojećeg sustava Ring. Uređaj se nalazi u stanici za punjenje i pokreće unaprijed programirane letne rute ili automatski reagira na alarme koje aktiviraju drugi senzori Ringa, snimajući videozapis u 360 stupnjeva koji se direktno šalje na pametne telefone korisnika. Iako je trenutno dostupan samo u Sjedinjenim Državama, ova tehnologija omogućuje kontinuirano nadgledanje privatne imovine iz zraka. Kritičari tvrde da ovaj proizvod značajno proširuje mogućnosti nadzora države, jer agencije za provedbu zakona često pristupaju ovim privatnim video snimkama, ponekad i bez sudskih naloga. Članak naglašava da građani dobrovoljno instaliraju i plaćaju za ove uređaje, time stvarajući jeftinu i opsežnu mrežu za nadzor za Amazon i državne vlasti.

Reforma obavještajnih službi: Ovo nije osiguranje
Njemački Bundestag je nedavno usvojio značajnu reformu saveznih obavještajnih agencija, Savezne službe za zaštitu ustava (BfV) i Službe za vanjsku obavještaj (BND), uz podršku stranaka Union i SPD. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt opisao je tu zakonsku regulativu kao mjera od presudnog značaja za stoljeće, nužnu za jačanje demokracije protiv unutarnjih i vanjskih prijetnji, uključujući desničarske ekstremiste i strane kampanje dezinformacija. Autor tvrdi da je takav pristup opasan jer krši načelo povijerne razdvajanja, uspostavljeno nakon Drugog svjetskog rata, koje sprječava postojanje države tajne policije. Iako priznaje stvarne sigurnosne prijetnje, poput napada dronovima i koordiniranih kampanja dezinformacija, članak tvrdi da samo proširenje ovlasti obavještajnih službi neće spasiti slobodu. Umjesto toga, članak sugerira da opća financijska nesigurnost, uzrokovana socijalnim reformama pod trenutnom vladom, stvara plodno tlo za autoritarne obećanja, faktor koji je zanemaren u predloženim mjerama sigurnosti.

Zakon o mentalno oboljelima u Schleswig-Holsteinu: Policija bi trebala biti obaviještena u slučajevima kada postoji opasnost od ugrožavanja drugih osoba
Vladina koalicija u Schleswig-Holsteinu predstavila je nacrt zakona koji obavezuje bolnice da obavijeste lokalne općinske vlasti kada otpuste pacijente koji su ranije bili prisilno hospitalizirani zbog percipirane opasnosti za druge. Te općine bi zatim obavijestile policiju na adresi stanovanja pacijenta ako postoji značajno povećan rizik od budućih štetnih događaja, dijeleći osobne podatke, ali isključujući medicinske dijagnoze. Ova inicijativa ima za cilj riješiti problem zanemarivanja osoba visokog rizika, što prema procjenama utječe na 50 do 70 osoba godišnje. Za razliku od sličnih zakona u drugim saveznim državama, ovaj prijedlog propisuje komunikaciju putem službi za socijalnu psihijatriju, umjesto izravnog kontakta između bolnice i policije. Njemačko društvo za psihijatriju upozorilo je na takve mjere, navodeći da je pouzdana individualna predikcija rizika od nasilja kod osoba s mentalnim poremećajima znanstveno nemoguća.

Studija Europske unije: Europska regulativa za tehnološke tvrtke ne funkcionira u slučaju online oglašavanja
Nova studija, duga 570 stranica, koju je naručila Europska komisija, otkriva da trenutni propisi EU-a o tehnologiji nisu učinkovito regulirali industriju online oglašavanja. Izvješće ističe da je tržište, vrijedno otprilike 63 milijarde eura unutar EU-a, i dalje vrlo složeno i neprozirno, a dominiraju ga veliki igrači poput Googlea i Metae koji kontroliraju kako zatvorene ekosustave, tako i otvorenu web infrastrukturu. Studija identificira brojne probleme, uključujući kršenje privatnosti, eksploatatorske prakse usmjerene na ranjive skupine, rizike za medijsku raznolikost i pitanja konkurencije koja su pogoršana umjetnom inteligencijom. Unatoč ovim otkrićima, autori navode da postojeći tehnički standardi i regulatorni napori još uvijek nisu donijeli značajne rezultate. U isto vrijeme, nedavne informacije sugeriraju da nacrt zakona o digitalnoj jednakosti, koji će uskoro biti predstavljen, ne uključuje nijednu od specifičnih preporuka navedenih u ovoj sveobuhvatnoj studiji.

GovTech Deutschland: Dobro povezani, ali nedovoljno transparentni
Članak analizira organizacijsku strukturu i upravljanje udruge GovTech Deutschland, koju je 2021. godine osnovao bivši savezni informatički direktor Markus Richter s ciljem povezivanja javnih uprava s tehnološkim tvrtkama. U članku se ističu zabrinutosti vezane uz transparentnost, napominjući da, iako savezna vlada ima zajedničku upravljačku odgovornost nad podružnicom udruge, GovTech Platforms GmbH, navodno nema informacija o specifičnim iznosima ugovora i platama rukovoditelja. Prema parlamentarnom upitu, podružnica je od 2024. godine dodijelila ugovore 114 tvrtkama, uključujući četiri izvan Europske unije. Kritičari tvrde da ovaj nedostatak nadzora proturječi načelu transparentne javne nabave, posebno s obzirom na visoke članarine koje tehnološke tvrtke plaćaju kako bi dobile pristup vladinim projektima.

Infrastruktura i politika umjetne inteligencije: Novi ključni igrači u tvrtki Meta
Meta je osnovala novu diviziju pod nazivom "Meta Compute" kako bi ubrzala svoj razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju, usred intenzivne konkurencije s tvrtkama poput OpenAI i sve većih globalnih ulaganja u taj sektor. Ova strateška promjena dolazi u kontekstu sve većeg javnog otpora prema centrima za obradu podataka, što je nedavno utjecalo na rezultate američkih izbora, gdje su inicijative protiv izgradnje takvih centara uglavnom uspjele. Kako bi se nosila s ovim političkim izazovom, Meta je zaposlila kombinaciju bivših visokih dužnosnika Demokratske i Republikanske stranke, uključujući bivše službenike administracije Trumpa i savjetnike Demokrata, s ciljem da predstavi jedinstveniji pristup lobiranju. Ključna figura u ovom nastojanju je Dina Powell McCormick, koja je imenovana za predsjednicu i potpredsjednicu Meta, s ciljem koordinacije agresivnog uvođenja mogućnosti umjetne inteligencije. Ova masovna zapošljavanja uključuju istaknute pravne i političke rukovoditelje s direktnim iskustvom u politici u Washingtonu, što signalizira usklađene napore za upravljanje regulatornim rizicima povezanim s velikom potrošnjom energije i brigama lokalne zajednice.
Rasno profiliranje: U Frankfurtu, policija zaustavlja i provjerava osobe koje se, prema procjeni, identificiraju kao pripadnici migranata
Policija savezne države Hessen obavila je gotovo 1.000 provjera identiteta na ulici Zeil u Frankfurtu, navodno ciljajući mlade muškarce i odrasle osobe koje su smatrane osobama migrantskog porijekla. Ministar unutarnjih poslova Roman Poseck opravdao je ove mjere pozivajući se na nedavne nemire, za koje je prethodno okrivio "migrantsko okruženje", što je izjava koja je izazvala široke kritike zbog rasizma. Prema izvješćima, policijski službenici su pretraživali mobilne telefone osoba protiv njihove volje, navodno kako bi pronašli slike povezane s nemirima, a nekim pritvorenima su rekli da će im suradnja donijeti korist. Pravni stručnjak Johannes Koch opisao je pretraživanje telefona kao nezakonito, tvrdeći da kontrole bez osnova sumnje ne mogu zakonski opravdati takve inspekcije. Političari iz Lijeva pokreta i Zelene stranke optužili su policiju za rasno profiliranje, što je optužba koju je policija Frankfurta demantirala. Ovaj incident slijedi niz sličnih masovnih kontrola poznatih kao "Akcijski dani", koje su provedene tijekom protekle godine.

Nekoliko dana prije glasanja u Bundestagu: Gdje će Savez i SPD proširiti reformu sigurnosnih službi?
Nekoliko dana prije glasanja u Bundestag, vladajuće koalicijske stranke dogovorile su se o izmjenama nacrta zakona koji reformira njemačke obavještajne službe. Promjene omogućuju Saveznoj agenciji za zaštitu ustavnog poretka (BfV) da istražuje organizirane kriminalne skupine ako one podržavaju aktivnosti koje su u suprotnosti s ustavom, navodeći primjere poput Hezbollaha. Osim toga, vanjska obavještajna služba (BND) dobiva ovlasti za ulazak u privatne domove, iako je to moguće samo uz prethodnu suglasnost suda, što kritičari smatraju uglavnom neučinkovitim. Stručnjaci i organizacije civilnog društva proglasili su širu reformu neustavnom zbog proširenih ovlasti i smanjene kontrole. Iako su izmjene donekle poboljšale zaštitu profesionalaca obvezanih čuvati poslovnu tajnu, pravni stručnjaci očekuju da će zakon biti izazvan u Saveznom ustavnom sudu.
















