Vlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 2002
Vlasništvo
netzpolitik.org je neprofitna novinska stranica o digitalnim pravima osnovana 2002. godine od strane Markus Beckedahl, koji ju je vodio do 2022. godine; sada je pod vodstvom ko-glavnih urednika Anne Biselli i Daniela Leiseganga.
Financiranje
Financira se gotovo u potpunosti donacijama čitatelja (njegov je proračun prošao otprilike milijun eura), namjerno izbjegavajući oglašavanje i plaćanje kako bi sačuvao neovisnost; ne prima nikakvo partijsko ili državno financiranje.
Pripadnost i usmjerenje
Urednički se zalaže za digitalne građanske slobode, privatnost i transparentnost, stav koji se čita kao progresivni/levi centar, ali je financiran od strane čitatelja i vodi se od strane udruženja bez vlasnika stranke, korporacije ili države.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Bliže progresivnom
- Izmjereno iz izvještavanja
- Bliže progresivnomna temelju 117
75/100
Činjenice
68/100
Objektivnost
118
Članci
118
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje

Crkve, džamije, sinagoge: trgovci podacima ugrožavaju vjernike u Njemačkoj
Netzpolitik.org izvještava da više od milijun lokacijskih podataka o vjerskim mjestima u Njemačkoj, kršćanskim crkvama, židovskim sinagogama i muslimanskim džamijama, prodaju posrednici podataka. Ti skupovi podataka, koji su u početku podijeljeni kao pregled za pretplate, otkrivaju precizne obrasce kretanja pojedinaca koji posjećuju ta mjesta. Podaci uključuju lokacije poput sveučilišne crkve sv. Nikolaja u Göttingenu i sjedišta velikih vjerskih organizacija poput njemačke biskupske konferencije i središnjeg vijeća Židova. Stručnjaci upozoravaju da ovaj lak pristup osjetljivim informacijama predstavlja rizik od diskriminacije i vjerski motiviranog nasilja, a Savezni ured za zaštitu Ustava primjećuje povećanu opasnost za već ranjive skupine. Vjerski predstavnici pozivaju na jaču zaštitu i prestanak trgovine takvim podacima.

Parlamentarni nadzorni odbor: djelovanje u sivoj zoni
Predsjednici njemačkih saveznih obavještajnih agencija zatražili su znatno više ovlasti tijekom parlamentarnog rasprave o nadzoru u Bundestagu, tvrdeći da moraju djelovati "na jednakom nivou" s drugim službama zbog novih sigurnosnih prijetnji i tehnološkog razvoja.

Sloboda informiranja u Brandenburgu: ismijavanje transparentnosti
U članku se raspravlja o zabrinutosti zbog daljnjeg ograničavanja slobode informacija u Brandenburgu u Njemačkoj. Ministar unutarnjih poslova najavio je planove o ograničavanju pristupa javnim zapisima još više nego što je ranije poznato, što kritičari tvrde da podriva demokratske principe. Brandenburg je nekada bio pionir u transparentnosti, usvojivši Zakon o pristupu dokumentima i informacijama (AIG) 1998. godine, kojim je građanima dodijeljeno ustavno pravo na pregled državnih dokumenata. Međutim, nedavni događaji ukazuju na skretanje od ove obveze, pri čemu ministar navodi zaštitu kritične infrastrukture kao opravdanje. Ovaj potez bi učinkovito spriječio građane da upitaju policijske odjele pod AIG-om, tvrdeći da 90% zahtjeva uključuje osjetljive podatke. Kritičari to smatraju namjernim pokušajem smanjenja javnog nadzora nad provedbom zakona, uspoređujući birokratsko pojednostavljenje s erozijom demokracije.

Osjetitelji širom Europe: Najmanje 147 poslanika bilo je meta seksualnih Deepfakesa
Istraživači su ispitali poznate web stranice s lažnim sadržajima i identificirali 38 slučajeva u kojima su lažne seksualne slike ili videozapisi političara bili izravno dostupni. Također su tražili tragove prethodno uklonjenih sadržaja i alate koji omogućuju stvaranje takvog materijala. Sveukupno su zaključili da je 147 parlamentaraca iz 22 zemlje EU-a postalo žrtvama nesuglasnih, seksualnih lažnih sadržaja. Studija ističe da su žene nesrazmjerno pogođene, 138 muškaraca i devet žena poslanika.

Zakon o duševnim bolesnicima u NRW-u: podaci za deportaciju
Novi zakon u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW), Njemačka, ima za cilj pružiti više informacija policiji i imigracijskim vlastima o pojedincima primljenim u psihijatrijske klinike, osobito onima koji se smatraju potencijalnom opasnošću za druge. Zakon bi omogućio tim vlastima da bolje planiraju deportacije dok je osoba još uvijek hospitalizirana. Kritičari, uključujući organizacije poput Free Welfare Association NRW (Freie Wohlfahrtspflege NRW), tvrde da to stvara opasnu naraciju koja povezuje mentalnu bolest s nasiljem i može dovesti do nepravednog postupanja s pacijentima. Naglašavaju da nenamjerna hospitalizacija prema Zakonu o mentalnom zdravlju (PsychKG) nije kazneno kažnjavanje, nego medicinska mjera. Zakon je izazvao značajnu raspravu među zdravstvenim radnicima, socijalnim službama i grupama za zagovaranje.

Pregovori o kontroliranju chatova: EU i Parlament i dalje u neslaganju
Europska unija nastavlja pregovarati o kontroverznom pitanju "kontrola razgovora" u okviru Uredbe o CSA (seksualnom zlostavljanju djece), bez dogovora postignutog tijekom nedavnih trodijelnih razgovora između Komisije, Vijeća i Parlamenta. Debata se usredotočuje na to treba li se od online platformi zahtijevati da skeniraju privatne, nešifrirane razgovore za materijal seksualnog zlostavljanja djece. Iako su neke točke, kao što je rukovanje javno dostupnim sadržajem, riješene, ostaju velika neslaganja oko obveznog skeniranja privatnih komunikacija. Irska je predložila dobrovoljni, vremenski ograničeni oblik praćenja razgovora koji će biti zakonski utvrđen, ali to se suočava s protivljenjem i Europskog parlamenta i država članica.

Memes: Elif Eralp preskače kolodvor u Sanifairu
Članak govori o medijskom portretiranju Elifa Eralpa, potencijalnog novog lijevog gradonačelnika Berlina, koji je uzeo sve apsurdnije oblike. Korisnici društvenih medija ismijavaju glavne medije kao što je Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) zbog njihovog izvještavanja o kampanji o Eralpu. Fokus se prebacio s drugih političkih pitanja, kao što je potencijalna desničarska vlada u Saksoniji-Anhaltu, na Levicu i njenog kandidata. Korisnici stvaraju meme koji humoristički kritiziraju pretjerano izvještavanje medija, uključujući izmišljene scenarije Eralpovih navodnih zločina. Članak naglašava kontroverzu oko prošlog članstva Eralpe u organizaciji Red Aid, koju je FAZ koristio da bi je označio kao lijevo ekstremističku. Međutim, Crvena pomoć je opisana kao legitimna skupina za pravnu pomoć s preko 20.000 članova, a Landesverfassungsschutz priznaje je kao najveću lijevo ekstremističku organizaciju u Berlinu. Članak kritizira članstvo Eralpa u parlamentarskim medijima i primjećuje da su informacije o njezinom pristupu dostupne javnosti kao "lovar".

Prevelika da ne uspije: neodgovorna AI panika
U članku se raspravlja o zabrinutosti zbog nekontrolirane moći i utjecaja velikih tvrtki za umjetnu inteligenciju kao što su OpenAI i Anthropic, kritizirajući njihovu komercijalizaciju umjetne inteligencije i potencijalni društveni utjecaj.

Osam stvari koje sam naučio iz knjige o Facebooku
U članku se raspravlja o knjizi Sare Wynn-Williams 'Bezbrižni ljudi', koja kritizira Facebookovo vodstvo i njihov utjecaj na demokraciju i javni diskurs. Wynn-Williams, koja je radila u Facebooku od 2011. do 2017. godine, opisuje fokus tvrtke na profit preko etičkih razmatranja i njenih pokušaja da utječe na globalnu politiku. Knjiga naglašava pitanja poput seksizma, korporativne pohlepe i navodnih napora Facebooka da manipulira političarima. Facebook je odgovorio nazivajući knjigu 'mješavinom zastarjelih tvrdnji i lažnih optužbi' i poduzeo pravnu akciju protiv Wynn-Williams kako bi je spriječio da promoviše knjigu. Članak predstavlja te optužbe bez otvorene podrške, ali ih obuhvaća kao značajna otkrića.

Liječnici, aktivisti i korisnici Interneta: Ova reforma tajnih službi utječe na sve nas
U članku se raspravlja o predloženoj reformi obavještajnih službi u Njemačkoj koja proširuje ovlasti nadzora izvan tradicionalnih prijetnji kao što su strani protivnici i terorizam. Tvrdi se da reforma utječe na svakodnevne građane potencijalnim ugrožavanjem medicinske povjerljivosti. Trenutna rasprava u Bundestagu uključuje odredbe koje bi obavještajnim agencijama mogle omogućiti pristup osjetljivim informacijama o pacijentima tijekom medicinskih savjetovanja. Kritičari, uključujući predstavnike njemačkog medicinskog udruženja i organizacija za mentalno zdravlje, upozoravaju da bi to potkopalo povjerenje između pacijenata i pružatelja zdravstvene zaštite. Naglašavaju da je apsolutna povjerljivost medicinskih rasprava ključna za učinkovito liječenje i sprečavanje štete. Reforma, koja je opisana kao velika promjena u nacionalnom sigurnosnom pravu, suočava se s kritikama zbog svog širokog opsega i potencijalnog utjecaja na građanske slobode.

Smrt Bruna Kramma, luđaka u najboljem smislu
Bruno Kramm, glazbenik i mrežni aktivist poznat po svom radu u području autorskih prava i sudjelovanju u prosvjedima, preminuo je. Članak naglašava njegovu ulogu kao člana benda "Das Ich" i njegove aktivnosti kao piratskih članova, posebno u borbi protiv GEMA, ACTA i TTIP-a. Kramm je bio poznat po svojoj energičnoj podršci društvenim pokretima, posebno tijekom reforme prava autorskih prava EU-a 2019. godine, gdje je dao značajan doprinos mobilizaciji više od 200.000 prosvjednika. Članak obnavlja njegovu osobnost, opisuje ga kao kreativnog, prijateljsko i borbeno raspoloženog, i hvali njegove uspjehe u borbi za slobodan internet i poštovanje autorskih prava.

Malta protiv Lilith Wittmann: Odluka suda jača slobodu govora i medija
Lilith Wittmann, stručnjakinja za IT sigurnost, dobila je dokumente od malteškog tijela za igranje na kockanje (MGA) u vezi s navodnim nezakonitim aktivnostima kockanja i podijelila ih s medijima i policijom.

Autistici / Inventati: Još uvijek je previše tiho
Anne Roth, bivša internet aktivistkinja, govori o svojim iskustvima s nadzorom i represijom od strane državnih vlasti u Njemačkoj. Ona je prije 19 godina osnovala blog na nekomercijalnoj blog platformi noblogs.org, koju vodi talijanski tehnološki kolektiv Autistici/Inventati (A/I). Vlada SAD-a proglasila je kolektiv kao terorističko poduzeće, što je dovelo do sankcija i ugrozilo slobodu mišljenja i internetsku slobodu u drugim zemljama. Roth opisuje kako nadzor utječe na njezine živote i živote njezinih sugrađana i kako su se uspostavile za slobodno i ravnopravno društvo. Naglašava važnost neovisnih digitalnih prostora u kojima ljudi mogu komunicirati bez praćenja.











