Vlasništvo i klasifikacija
Osnovano: 2010
Vlasništvo
Casnik (casnik.si) je online časopis mišljenja prisutan od 2010. godine, koji objavljuje tvrtka Casnik spletni magazin, d.o.o. (Trzaska cesta 132, Ljubljana).
Financiranje
Financira ga njegova izdavačka kuća putem oglašavanja i podrške čitatelja / donatora; radi kao mali komercijalno registrirani web časopis, a ne na partijskom ili državnom proračunu.
Pripadnost i usmjerenje
Izričito se opisuje kao izlaz konzervativne, katoličke i klasično-liberalne orijentacije, stavljajući ga na desnu stranu spektra.
Urednički nagib
- Naša procjena
- Konzervativno
- Izmjereno iz izvještavanja
- Bliže konzervativnomna temelju 17
–
Činjenice
–
Objektivnost
20
Članci
20
izvještaja
Činjenice: Koliko točno članci ovog medija prenose činjenice, prosuđeno prema primarnim izvorima i konsenzusu ostalih medija. Broje se samo članci koji navode svoje izvore.
Objektivnost: Koliko je pisanje neutralno — ostaje li izvještavanje bez autorovih vlastitih preferencija i mišljenja.
Nedavno izvještavanje
Slovenski kupac se okreće novom vozilu, a budžet za to je u proteklom kvartalu povećan za 3.500 eura
Slovensko tržište automobila doživjelo značajan rast tijekom prvog kvartala 2026. godine, potaknut promjenom preferencija potrošača koji su se više usmjerili na nove automobile, umjesto na rabljena vozila. Prema tromjesečnoj anketi koju je za AutoBrief provela tvrtka Valicon, prosječni iznos budžeta namijenjenog za kupnju automobila povećao se za 3.500 eura u odnosu na prethodne periode. Toyota se istaknula kao vodeći brend koji se natječe za najveći udio na tržištu, dok su se metode financiranja pokazale uravnoteženim, s tendencijom između leasinga i gotovinskih plaćanja. Ovaj izvještaj ističe trenutne trendove u strategijama nabave vozila među slovenskim kupcima.

Život je temelj budućnosti
Ovaj članak naglašava važnost da birači odbiju predloženi zakon tijekom referenduma koji je zakazan za 23. studenog 2025. godine, tvrdeći da ta zakonodavstvo normalizira ubijanje unutar slovenskog društva. Autor opisuje protekle mjesece kao razdoblje masovne mobilizacije za obranu neotuđivosti ljudskog života i primjećuje napetosti između inicijatora zakona i organiziranih aktivnosti Katoličke crkve. Dr. Andrej Saje, predsjednik Konferencije biskupa Slovenije, citiran je kako tvrdi da se Crkvina opozicija usklađuje s ustavnim jamstvima vjerske slobode i Zakonom o vjerskoj slobodi. Tekst tvrdi da bi taj zakon prisilio liječnike da lažu o uzrocima smrti i obvezao institucije da vrše ubojstva, istovremeno uklanjajući mogućnost institucionalne savjesne oporbe. Debata je predstavljena kao sukob između ideala ubojstva i laži, nasuprot vrijednostima života, iskrenosti i brige za bližnje, a završava pozivom građanima da glasaju protiv zakona.

Za djecu mlađu od 12 godina preporučujem čitanje pod nadzorom roditelja ili skrbnika
Autor tvrdi da su dva različita problema u Sloveniji, situacija romske zajednice i nedavni referendum o eutanaziji, prešla s humanitarnih pitanja na ideološke političke debate. Vazeći se na osobna iskustva života u Novom mestu i brige o članovima obitelji s teškim bolestima, autor tvrdi da ove teme otkrivaju jasne ideološke podjele među komentatorima. On kritizira trenutni trend popustljivog odgoja djece, smatrajući da on prikriva probleme, i uspoređuje ga sa svojim vlastitim tradicionalnim pristupom kao roditelja i odgajatelja. U tekstu se navodi da oni koji raspravljaju o romskom pitanju često nemaju praktične vještine, već se oslanjaju na teoretske perspektive stručnjaka koji rade u uredima, umjesto na stvarnost koju doživljavaju.

Tajanstveni projekt "Epic centar"
Ovaj članak, autora dr. Jožea Dežmana, člana Udruženja novinara, dokumentira njegove napore da pribavi informacije o projektu "Epic Center" u Novoj Gorici. On ističe neslaganje između prvotnih najava koje su govorile o otvaranju izložbe u svibnju 2025. godine i stvarnog datuma otvaranja, 26. studenog 2025. godine. U članku se navode konkretni financijski podaci, s ukupnim troškovima od približno 5,2 milijuna eura, uz dodatne troškove izgradnje, a autor postavlja pitanje zašto se ovi detalji ne objavljuju javnosti. Dežman posebno postavlja pitanje je li Kaja Širok dobila oko 70.000 eura za nedovršeni posao i tko je odobrio taj scenarij i troškove. Autor kritizira odjel za komunikacije partnerstva GO! 2025 zbog pružanja izbjegavajućih odgovora umjesto direktnih odgovora na novinarska pitanja.

Izjava Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja skrivenih grobišta u postupku izmjene Zakona o skrivenim vojnim grobištima i pokopu žrtava
Slovenska državna komisija za rješavanje pitanja vezanih uz masovne grobnice izdala je priopćenje u kojem odbacuje izmjene Zakona o masovnim grobnicama i pokopu žrtava, tvrdeći da su te izmjene donesene isključivo iz političkih razloga. Komisija navodi da je 2016. godine temeljito procijenila memorijalni park u Bukovžlaku-Teharju kao potencijalno mjesto za pokop posmrtnih ostataka 1.410 žrtava poginulih u tunelu svete Barbare, ali je utvrdila da je to mjesto neprikladno zbog nepotpunih građevinskih radova i potrebe za daljnjom ekološkom sanacijom. Izvješće naglašava da područje predstavlja aktivni ekološki rizik sve dok proizvodnja dioksida titana u Celju ne prestane, što trenutno čini daljnji razvoj nemogućim. U tom svjetlu, komisija ponovno potvrđuje svoje prethodne pravne odluke kojima se Ljubljana, glavni grad, utvrđuje kao jedino prikladno mjesto za pokop neidentificiranih vojnih posmrtnih ostataka.
Što Slovenci zapravo traže prilikom kupnje automobila? Odgovori će vas iznenaditi.
Kvartalna anketa koju je tvrtka Valicon provela za AutoBrief pokazala je stabilne preferencije potencijalnih kupaca automobila u Sloveniji za treće tromjeseće 2025. godine. Polovno vozilo i dalje predstavlja prvi izbor za 67,7% ispitanika, dok benzinski motori vode u preferencijama pogonskih sustava s 58,3%, a slijede ih dizelski motori s 42,4%. Volkswagen zadržava svoju poziciju najpopularnijeg brenda s 38,1% interesa, ispred marki Skoda i Renault. SUV vozila i limuzine su jednako popularni tipovi karoserije, a zajedno predstavljaju gotovo dvije trećine interesa kupaca. Leasing je ponovno zauzeo prvo mjesto među metodama financiranja, što odražava promjene u ekonomskim strategijama potrošača.

To nije lokalni skandal, već zlostavljanje
Ovaj članak, autora Siniše Germovšeka, kritizira slovenski Direktorat za infrastrukturu zbog najave potpune zatvorenosti državne ceste na lokaciji utvrde Kljuže, od sredine listopada 2025. godine do lipnja 2026. godine, zbog mjera sigurnosti od padanja kamenja. Autor tvrdi da nedostatak alternativne rute ozbiljno utječe na stanovnike Baške i Loga pod Mangrtom, koji se oslanjaju na ovu rutu za svakodnevne putovanja, pružanje medicinske pomoći, školsku djelatnost i pristup turističkim destinacijama. On naglašava određene poteškoće, uključujući nemogućnost pacijenata da dođu do bolnica u Jesenicama i Ljubljani, te primjećuje da zatvaranje ometaje zimske sportske i turističke sezone. Pisac sugerira da je odluka loše koordinirana s drugim zatvaranjima regionalnih cesta, kao što su ona koja utječu na prijevoj Vrscic, i uspoređuje ovu situaciju s prethodnim zatvaranjima, gdje je bio dozvoljen ograničen promet. Na kraju, autor zahtijeva odgovornost od službenika zaduženih za infrastrukturu i postavlja pitanje je li ovakva dugotrajna ograničenja kršenje temeljnih ljudskih prava, pod izgovorom veće društvene koristi.

Postoji li ekstremna desnica?
Članak se protivi tradicionalnom linearnom modelu političkog spektra, predlažući umjesto toga model u kojem "normalnost" koja se temelji na tradiciji i postupnom razvoju stoji nasuprot beskrajnim revolucionarnim intervencijama. U članku se spominju nedavna događanja, kao što je smrt Charlieja Kirka i prosvjedi u znak podrške Palestincima, kako bi se dovelo u pitanje trenutne političke oznake. Autor tvrdi da su povijesne figure poput Mussolinija i Hitlera izvorno bili socijalisti i time bili bliski lijevom spektru, tvrdeći istovremeno da terorizam s lijeve strane nadmašuje nasilje s desne strane zbog promicanja revolucije. Tekst kritizira modernu tendenciju da sve stranke tvrde da su u "centru", a protivnike označavaju kao ekstremne, tvrdeći da ova polarizacija zamagljuje pravi razvoj društva.

Prijavljeno je više od 43.850 potpisa za referendum "Protiv trovanja pacijenata"
Koalicija "Protiv trovanja pacijenata" objavila je da je uspješno prikupila više od 43.850 potpisa za pokretanje referenduma protiv zakona o dobrovoljnom prekidu života. Ta skupina tvrdi da predloženi zakon predstavlja trovanje pacijenata i olakšava zloupotrebe, te poziva vladu da se umjesto toga bavi patnjom pacijenata kroz jačanje palijativne skrbi i socijalne podrške. Navode da se sve profesionalne medicinske udruge jednoglasno protive tome da liječnici postanu izvršitelji smrtne kazne, te citiraju pravne stručnjake koji smatraju da je zakon neustavnim. Izjava također spominje Svjetski dan prevencije samoubojstava, ističući visoku stopu samoubojstava u Sloveniji, te tvrdi da bi društvo trebalo usredotočiti na obrat ovoj tendenciji, umjesto da potiče samoubojstva ili izlaže pacijente pritisku.

Poziv razumu
Ovaj članak argumentira da ljudske odluke često ovise o emocionalnim preferencijama, a ne o racionalnom razmišljanju, što dovodi do društvenih problema kao što su prihvaćanje izobličenih medijskih priča i podrška autoritarnim režimima. Autor kritizira one koji duboko razmišljanje svrstavaju samo u "filozofiranje" i ističe konkretne primjere, uključujući slavljenje Dana svih svetih unatoč povijesnim užasima i nekritičko prihvaćanje argumenata u korist pobačaja, unatoč znanstvenim dokazima o razvoju fetusa. Tekst suprotstavlja pojedince koji slijepo vjeruju u vlastiti intelekt, navodeći markiste i ateiste kao primjere takvog egocentričnog razmišljanja, onima koji prepoznaju granice ljudskog razumijevanja kroz kritičku refleksiju, pozivajući se na filozofa Rena Descartesa. Zaključuje se da obje grupe, one koje izbjegavaju razmišljanje i one koje razmišljaju nekritički, koegzistiraju pod principom "radite što god želite", što omogućuje samouvjerenim liderima da održavaju stabilne, ali potencijalno manipulativne društvene sustave.
Tržište vozila u Sloveniji: što kupci traže u drugom kvartalu 2025. godine.
Kvartalna analiza tržišta koju je tvrtka Valicon izradila za AutoBrief, analizira namjere kupnje vozila među reprezentativnim uzorkom kupaca u Sloveniji za drugo tromjesečje 2025. godine. Podaci pokazuju jaku prednost za benzinske motore, koji su izazvali interes kod 63,8 posto kupaca, dok je popularnost dizelskih motora značajno pala, a električna vozila su zabilježila umjeren rast. Što se tiče marki, Volkswagen je ostao lider na tržištu, ali je Toyota doživjela značajan porast interesa potrošača, gotovo udvostručivši svoj udio u odnosu na prethodno tromjesečje. Kupci sve više preferiraju limuzine i SUV vozila umjesto kompaktnih hatchback modela, a prosječni budžet za vozilo iznosi otprilike 18.270 eura. Gotovinska plaćanja su postala dominantan način financiranja, nadmašivši leasing, koji je zabilježio oštar pad popularnosti. Rezultati sugeriraju da su kompaktne limuzine i SUV vozila srednje cijene, proizvedena od vodećih proizvođača, najtraženiji segmenti.

Čovjek nije jedan, čovjek su dvojica; isto vrijedi i za Sloveniju
Članak počinje citatom pjesme Francea Ježka, tvrdeći da je Slovenija podijeljena na dvije različite skupine: vladajuću elitu i становништво. Kritizira gradonačelnika Ljubljane, Zorana Jankovića, zbog održavanja visokoprofilnog sastanka s novom iranskom ambasadorkom, Marzieh Afkham, dok je službena predaja njezinih vjerodajnica predsjedniku ostala izvan medijske pozornosti. Autor sugerira da ovaj diplomatski potez ukazuje na to da Slovenija služi kao prolaz za Iran kako bi zaobišla međunarodne sankcije unutar Europske unije, nazivajući ambasadorku potencijalnom suradnicom Iraja Farrokhzadeha, koji je povezan s optužbama za pranje novca. U članku se dalje postavljaju pitanja o sigurnosnim protokolima vezanim uz posjet ambasadorke, a završava se odjeljkom koji kritizira životne uvjete kućnih ljubimaca u urbanim područjima, koristeći tu metaforu za opisivanje odnosa premijera Roberta Goloba s njegovim parlamentarnim pristašama.

Ljudska prava i prava životinja
Autor tvrdi da slovenski političari daju prednost pravima životinja nad ljudskim pravima, posebno kritizirajući nedavne izmjene zakona u vezi s kastracijom svinja. On ovo uspoređuje s nedostatkom zaštite za muslimanske dječake imigrante koji prolaze obrezivanje, što opisuje kao bolan postupak koji odrasli obavljaju nad nemoćnom djecom. U tekstu se nalaze i osobne anegdote iz ruralnog djetinjstva, koje služe za objašnjenje tradicionalnih poljoprivrednih praksi poput kastracije, tvrdeći da moderni gradski kritičari ne razumiju poljoprivredne potrebe, a istovremeno nameću opterećujuće propise farmerima. Autor sugerira da, iako se brzo donose zakoni koji štite životinje od patnje, slični postupci na ljudima se uglavnom ignoriraju, osim ako ne dovedu do medicinskih komplikacija.


