Whistleblowers without real protection: Report corruption and lose your job, money and legal aid

Zviždači u Hrvatskoj često ostaju bez prave zaštite, a prijava korupcije ili drugih nepravila često znači gubitak posla, prihoda i pravne podrške, upozorila je predsjednica Udruge Pomak Adrijana Cvrtila. Na konferenciji za novinare, koju je održala ispred Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Cvrtila je detaljno objasnila kako sistema zaštite zviždača u Hrvatskoj postoji, ali nije funkcionalan. Prema njevim recima, zakonski okvir i europska direktiva nisu dovoljno implementirani, pa se zviždačima često ne pruža stvarna zaštita. Ovo je posebno ozbiljan problem jer prijava nepravilnosti često dovodi do dugotrajnih sudskih postupaka, a zviždači se često izlože odmazdi od strane poslodavaca.

Cvrtila je naglasila kako prijava korupcije ili drugih nepravila često završava s otkazom posla, što je prvi korak u procesu odmazde. Otkaz ugovora o radu, po njevim recima, često nije samo početak, nego dio sistematičnog pritiska koji se usmerava prema zviždačima. U skladu s iskustvom Udruge Pomak, prijavitelji se često izoliraju u radnoj sredini, uskraćuju im se zadaci, marginaliziraju i stvara se atmosfera u kojoj žele napustiti posao. Ove prakse, po njezinom mišljenju, nisu slučajne, već predstavljaju oblik sustavne odmazde, čiji je cilj uklanjanje osoba koje su ukazale na nezakonitosti.

Dugotrajni sudski postupci su još jedan ključni aspekt problema. Prema Cvrtilinim recima, postupci zaštite zviždača čekaju do pet godina na pravomoćni sudski epilog, a zatim se duže vreme vode pred Ustavnim sudom. Ovo dopunjuje nepravdu jer prijavitelji, koji su već izgubili posao, često nemaju pristup pravnoj pomoći. Sekundarna besplatna pravna pomoć, koja uključuje odvjetničko zastupanje, nije dostupna svim prijaviteljima, jer je povezana s imovinskim cenzusom od 441,44 eura po članu kućanstva. To znači da su ti koji su zbog prijave nepravilnosti izgubili posao često i bez pravne zaštite.

Udruženje Pomak je također naglasilo da Ustavni sud ne vodi posebnu evidenciju predmeta koji se odnose na zaštitu prijavitelja nepravilnosti. Trenutno se na Ustavnom sudu nalazi samo jedan takav predmet, a o hitnosti odlučuje sudac izvjestitelj. Ovo pokazuje da se europska direktiva o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije ne primjenjuje u praksi. Cvrtila je izrazila zabrinutost oko toga kako Hrvatska, iako ima zakonski okvir, ne pruža dovoljnu zaštitu zviždačima. Njena tvrdnja je da najavljene izmjene zakona ne idu u smjeru jačanja zaštite zviždača, već obrnuto.

U razgovoru za "Novi list", Cvrtila je detaljnije opisala što slijedi nakon što zaposlenik odluči prijaviti nepravilnosti. Prema iskustvu Udruge Pomak, prvi oblik odmazde najčešće je otkaz ugovora o radu, ali to je često samo početak pritisaka. Prijavitelji se izoliraju, uskraćuju im se zadaci, marginaliziraju i stvara se atmosfera u kojoj žele napustiti posao. Ove prakse, po njezinom mišljenju, nisu slučajne, već predstavljaju oblik sustavne odmazde, čiji je cilj uklanjanje osoba koje su ukazale na nezakonitosti. Otkaz ugovora o radu, dodaje, je još uvijek najčešći oblik odmazde prema zviždačima.

Cvrtila je također naglasila da je problem u trenutku podnošenja prijave. Ako nepravilnost prijavite anonimno, ne možete ostvariti zaštitu prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Da biste bili zaštićeni, morate prijavu podnijeti pod svojim imenom, a tada vrlo često slijedi odmazda, najčešće u obliku otkaza. Nakon otkaza, prijavitelji su uglavnom prisiljeni pokrenuti sudski postupak kako bi zaštitili svoja prava. Upravo tada, upozorava, ulaze u izrazito neravnopravan položaj. Sekundarnu besplatnu pravnu pomoć, koja uključuje odvjetničko zastupanje u sudskom postupku, ne možete ostvariti ako prihod po članu kućanstva ne premašuje određenu granicu. Ovo sve zajedno čini da zviždači u Hrvatskoj često ostaju bez prave zaštite, a prijava korupcije ili drugih nepravila znači gubitak posla, prihoda i pravne podrške.