Novo norveško istraživanje objavljeno u časopisu Biological Psychiatry pokazuje da isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života povezano je s manjim brojem simptoma ADHD-a u kasnijem djetinjstvu. Istraživanje je bazirano na podacima više od 37.000 djece iz projekta 'Majka, otac i dijete' (MoBa). Znanstvenici su primijetili da djeca koja su duže isključivo dojena imala su manje simptome ADHD-a u dobi od tri, pet i osam godina. Uočena povezanost bila je najizraženija kod djece u dobi od tri i pet godina, a kod osmogodišnjaka je bila slabija. Istraživači su naglasili da na razvoj mentalnih poremećaja utječu i genetika i okruženje, te da se ne može zaključiti da dojenje sam po sebi štiti od razvoja ADHD-a. Autori ističu da roditelji ne bi trebali osjećati krivnju ako dojenje nije bilo moguće.
Bias read (Center): Studija se fokusira na znanstveni pristup i objektivnim podacima, bez evidentnog političkog slanja. Istraživanje je neutralno prema svojoj temi, a objašnjenja su temeljena na znanstvenim metodama i podacima. Nema jasno izraženog stranih ili domaćeg političkog slanja, pa je ležište blizu centra.
Why factuality (95): The article accurately reports the findings from a Norwegian study published in Biological Psychiatry, citing data from over 37,000 children as part of the MoBa project. It mentions the correlation between exclusive breastfeeding for six months and fewer ADHD symptoms later in childhood, including s
Why objectivity (92): The article presents the research findings in a neutral manner, avoiding strong language or bias. It includes quotes from researchers and acknowledges limitations such as the distinction between correlation and causation. However, it slightly emphasizes the potential benefits of breastfeeding withou





