Jandroković: Military strength is not enough for the resilience of states

Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, bio je na Parlamentarnom samitu NATO-a u Istanbulu, gdje je izrazio mišljenje da vojna snaga, iako ključan faktor odvraćanja, nije dovoljna za otpornost država. Na samitu, koji je organiziran Velikom narodnom skupštinom Turske i Parlamentarnom skupštinom NATO-a, Jandroković je istaknuo kako je ruska agresija na Ukrajinu trajno promijenila europski sigurnosni krajolik. Osim toga, on je naglasio da hibridne prijetnje i razvoj novih tehnologija sve više oblikuju način na koji društva funkcioniraju. Prema njemu, otpornost država danas jednako ovisi o tehnološkoj i gospodarskoj razvijenosti, kritičnoj infrastrukturi i njezinoj zaštiti, kao i političkoj koheziji.

Jandroković je također naglasio da slabosti u jednoj regiji mogu imati šire posljedice za sigurnost svih saveznika. Stoga je pozvao na prilagodbu Saveza novim sigurnosnim izazovima i na jedinstvo država članica. To jedinstvo, po njegovom mišljenju, trebao bi se ogledati kroz više odgovornosti, predanost i jačanje obrambenih sposobnosti i mogućnosti djelovanja. Dodatno, osnaživanje europskih obrambenih kapaciteta mora pratiti i pouzdanu transatlantsku suradnju. Hrvatska, prema njegovom izlaganju, ostaje predana „pravednoj“ podjeli odgovornosti unutar Saveza, što se odnosi na utrostručena hrvatska izdvajanja za obranu tijekom posljednjeg desetljeća.

Što se tiče izdvajanja za podršku Ukrajini, Jandroković ih je nazvao „ulaganjem u dugoročnu sigurnost euroatlantskog prostora te interoperabilnost Ukrajine sa standardima NATO-a“. On je također naglasio da u budućem planiranju obrane NATO treba primijeniti iskustva iz rata u Ukrajini, posebno kada je riječ o besposadnim sustavima i učinkovitoj obrani od njih i od dalekometnih udara. Po njegovom mišljenju, Savez mora biti sposoban ne samo odgovarati na aktualne prijetnje, već stalno raditi i na spremnosti za izazove sutrašnjice. Ako političku odlučnost saveznika budu pratile i konkretne obrambene sposobnosti, NATO će moći aktivno utjecati na vlastito sigurnosno okruženje, što mora biti zajednički cilj svih njegovih članica.

Nakon završetka samita, predsjednici parlamenata posjetit će obrambenu tvrtku Baykar u Nacionalnom tehnološkom centru Bayraktar. Ovo događaj je bio dio šireg kalendara aktivnosti koje su organizirale Velika narodna skupština Turske i Parlamentarna skupština NATO-a. U svojoj govoru, Jandroković je istaknuo važnost međunarodne saradnje i koherencije u sigurnosnim strategijama, uz naglašavanje potrebe za adaptacijom na nove izazove koji se pojavljuju u globalnom sigurnosnom okviru. Njegovo izlaganje pokazuje kako Hrvatska, kao članica NATO-a, nastoji da doprigne stabilnost i sigurnost u regionu, uz ističuće važnost tehnološkog razvoja i ekonomskog rasta kao temelja otpornosti država.

Kritičari i analitičari mogu razmatrati Jandrokovićevo izlaganje kao prigodom za raspravu o tome kako se sigurnost može uspostaviti u modernom svijetu, gdje su hibridne prijetnje i tehnološki napretak ključni faktori. U tom kontekstu, njegova poziva na jedinstvo i transatlantsku suradnju mogu biti i znakom da Hrvatska nastoji da bude aktivan sudionik u formiranju zajedničke sigurnosne politike. Međutim, neki stručnici mogu argumentirati da je potrebno još više fokusa na interne reforme i unutarnju stabilnost kako bi države bile spremane na vanjske izazove. U svakom slučaju, Jandrokovićevo prisustvo i izlaganje na samitu NATO-a ukazuju na važnost Hrvatske u regionalnoj i globalnoj sigurnosnoj politici.