Published report on the state of water in Croatia: These are the main challenges

U posljednjih nekoliko mjeseci, Hrvatska je prošla kroz niz izazova vezanih uz vodne resurse, a izvještaj Instituta za vode potvrđuje da su podzemne vode još uvijek u vrlo dobroj kvaliteti, uz napomenu da su na 95 posto mjernih postaja registrovana ispod propisanih standarda. Izvještaj se temelji na podacima iz više od 900 mjernih postaja, koje pokrivaju rijeke, jezera, podzemne vode, prijelazne i priobalne vode. Cilj ovog monitoringa je procjena trenutnog stanja vodnih resursa i planiranje mjera za njihovu zaštitu. U skladu s vrlo strogom ocjenom kemijskog stanja podzemnih voda, čak i pojedinačno prekoračenje na jednoj postaji može utjecati na ocjenu cijelog vodnog tijela. Ravnatelj Instituta Mario Šiljeg naglasio je da nema značajnih promjena u općim trendovima, što nije razlog za opuštanje, već potvrda da se zaštita voda mora gledati kao trajni proces. Monitoring pokazuje gdje se trenutno nalazimo, dok ulaganja u zaštitu određuju buduće stanje voda.

Najveći izazovi u očuvanju voda povezani su s riječnim ekosustavima. U toku desetljeća brojne su vodotoci regulirane, pregrađivane ili mijenjane radi zaštite od poplava, proizvodnje energije, plovidbe i drugih aktivnosti. Ove promjene značajno su promijenile prirodni tok rijeka, njihova staništa i uvjete života biljnih i životinjskih vrsta, što je doprinijelo smanjenju biodiverziteta. Obnova vodotoka, prema Institutu za vode, predstavlja ključni preduvjet za njihovo dugoročno očuvanje. U većem dijelu prijelaznih i priobalnih voda, koje obuhvaćaju ušća rijeka i more uz obalu, zadržavaju se dobra ili vrlo dobra ekološka stanja. Hrvatsko izvještajno podudara se s europskim izvještajima, koja ističu klimatske promjene, promjene riječnih ekosustava, difuzne izvore onečišćenja i postojanje prioriteta tvari. Potvrđuje se važnost nastavka ulaganja u sustave prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, smanjenja onečišćenja na izvoru i obnove vodotoka primjenom rješenja utemeljenih na prirodi.

Paralelno s tim, Hrvatska se suočava s problemom štetnih kemikalija, posebno perfluoroalkilnih i polifluoroalkilnih tvari (PFAS). Deset Hrvata odlazi u Bruxelles kako bi dali krv za analizu na PFAS, štetnu "vječnu kemikaliju". Ove tvari imaju široku primjenu, od kuhinjskih pomagala do vodootporne odjeće i kozmetike, a akumuliraju se u okolini i ljudskom organizmu. Zeleni organiziraju ovu akciju jer nedostaju podaci iz krvi europske populacije o ovim kemikalijama, koje povećavaju rizik od raka, smanjuju otpornost na infekcije i negativno utječu na plodonost i razvoj djece. Građani iz Kaštijuna, Istre, Gospića i Splitsko-dalmatinskih županija su pozvani da se testiraju, jer žive u blizini odlagališta otpada ili industrijskih postrojenja. Zastupnici Gordan Bosanac i Dušica Radojčić naglašavaju potrebu za oštrijim pristupom PFAS-u, te da se ona prepozna kao štetna za okoliš i ljude, te da se ide u smjeru zabrane. U Hrvatskoj se voda još ne testira na PFAS, a proizvodi s ovim kemikalijama su sveprisutni. Radojčić urgira da se izbjegavaju proizvodi široke potrošnje koji sadrže PFAS, a da se zagađivači oštrije kažnjavaju.

Europska komisija već je učinila nekoliko koraka u borbi s PFAS-om, ali još uvijek se ne želi potpuno ograničiti potreba za njima, već se stavljaju gabariti i daje se puno izuzeća. Bosanac i Radojčić ističu da je potrebno puno strože kažnjavati zagađivače i da se mjere na snazi moraju zapravo i provoditi. Hrvatska još nije usvojila Direktivu o kaznenim djelima protiv okoliša, koja je stupila na snagu 2024. i ima rok implementacije do svibnja 2025. Zastupnici upozoravaju da je važno početi djelovati čim prije, navodeći primjer azbesta, koji je bio u širokoj upotrebi, a tek nakon desetljeća je dokazan njegov štetni efekt. Bosanac je naglasio da izbacivanje PFAS-a ne znači propast industrije, jer već jedan dio industrije radi na načinima izbjegavanja PFAS-a.

U međuvremenu, Europu čeka i drugi izazov – porast broja tropskih noći, koje su povezane s klimatskim promjenama. Tropska noć se definiše kao period u kojem se temperatura tijekom 24 sati ne spusta ispod 20 stupnjeva Celzija. Ove noći su sve češće i u zemljama koje su ranije imale svježije noći. Prema istraživanju Met Officea, vjerojatnost pojave tri uzastopne tropske noći u srpnju značajno je porasla. Stručnjaci upozoravaju da su tropske noći opasne jer povećavaju zdravstvene rizike, posebno kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Opasnost noćnih vrućina često se podcjenjuje jer ljudi borave u svojim domovima, gdje nemaju uvijek pristup klimatiziranim prostorima. Europa je slabije pripremljena za tropske noći zbog manje raširene uporabe klimatizacijskih sustava u odnosu na neke druge dijelove svijeta.